U tijeku je 34 sjednica dubrovačkog Gradskog vijeća. Možete je pratiti uživo na programu Dubrovačke televizije kao i na našem Facebooku. Sjednici je nazočno 20 vijećnika. Sjednici je dodana i nulta točka. Riječ je o izvješću Mandatnog odbora jer priseže novi gradski vijećnik DDS-a. Predsjednik vijeća Marko Potrebica predlaže da se točka vijećničkih pitanja prebaci na kraj Dnevnog reda. Predsjednik Mandatnog odbora Željko Raguž izvijestio je kako je razmatrano stavljanje u mirovanje Matka Munitića. Dubrovački demokratski sabor predložio je Pera Brboru za novog vijećnika, a on je danas i prisegnuo.
Prelazi se na 1. točku dnevnog reda-predstavljanje proračuna za 2021.
‘Od ove godine u proračun su uključeni troškovi plaća svih ustanova, poput škola i vatrogasaca. Proračun se od početka našeg mandata dizao, sve do koronakrize. Nešto smo pesimističniji u sljedećoj godini, 579 milijuna, to je na razini 2018. godine. Konzervativno smo planirali ovaj proračun, on je realan i ostvariv. Ako budemo imali dobru sezonu, on može biti i veći. Važna stavka su i europski fondovi. Aglomeracija je danas dobila zeleno svjetlo Europske komisije što znači da smo ugovorili više od milijardu kuna u našem mandatu iz EU fondova’, kazao je gradonačelnik Franković koji je potom krenuo na nabrajanje projekata.
‘Cesta od Mosta do Osojnika, za nju planiramo gotovo 13 milijuna kuna u sljedećoj godini. Grad s njom dobiva novu perspektivu, otvaraju se Gornja sela. Grad će se širiti prema tom području. Tu je i Lapadska obala. U Proračunu 2021. planiramo 16 milijuna za taj projekt, javna nabava je pri kraju. Lapadska obale građane Dubrovnika neće koštati niti jedne jedine lipe. Zgrade u Solitudu, pola milijuna kuna za završetak projektne dokumentacije. U travnju očekujemo projekt Europske unije na koji ćemo prijaviti brojne naše projekte. Za njih moramo imati građevinsku dozvolu.’, poručio je Franković.
‘Grad Dubrovnik sada ima i bivšu stanicu za tehnički pregled. Tu će biti uredi sportskih udruga, Moto klub Libertas riders te dvorana za borilačke sportove. Potom, Dom umirovljenika ispod Bolnice. Vrijednost je iznad 100 milijuna kuna, očekujemo bespovratna sredstva. Tu je i nova škola u Ulici Ilije Sarake. Imali smo tamo stanara s kojim smo se dogovorili, pa smo imali rješavanje dokumentacije. Tu smo imali konzervatore, sigurnosne uvjete, nije bilo lako, ali smo uspjeli. Očekujemo dozvolu u idućih 10-15 dana. Hotel Stadion je vrlo važan projekt jer je ta zgrada bila ruglo. Svi su pitali što je ovo. Uskoro će zasjati u novom ruhu. Osim hostelskog prostora kojim će upravljati naše društvo Baština, tu će biti i Muzej vaterpola’, kazao je Franković.
Gradonačelnik je istaknuo i naknade za novorođeno dijete, sufinanciranje obrazovnih materijala, subvencioniranje udžbenika za srednje škole, sufinanciranje privatnih vrtića te subvencije za podstanare.
‘Što se tiče Elafita, HZZO je prestao financirati hitni medicinski tim. Tu uskače Grad i nastavlja financirati taj projekt. Što se tiče Kalamote. Tamo je bila turistička ambulanta. No u toj ambulanti nije obiteljski liječnik stanovnika Kalamote, nego je on na Lopudu. I onda je to funkcioniralo tako da ta liječnica iz turističke ambulante zove liječnika na Lopudu. Mi smo tražili od HZZO da se upišu posebne ambulante koje će sufinancirati gradovi i općine’, istaknuo je Franković.
‘Danas ćemo u ovoj viećnici znati i tko je za izmjene prostornih planova. Ako glasate za proračun, onda ste i za izmjene GUP-a jer u njemu nosimo sredstva za te izmjene. Tu je i UPU Nuncijata. To je za branitelje. Mi smo prvo izradili HIA-u. Kad dobijemo zeleno svjetlo, završit ćemo dugogodišnju agoniju branitelja kojima je obećano zemljište,a nije dodijeljeno’, kazao je Franković.
Tatjana Šimac Bonačić predstavila je amandmane na proračun SDP-a.
‘Mi smo se bazirali na socijalnim amandmanima. Što se tiče ulaganja u zdravstvo, povećavamo s 300 na 800 tisuća kuna za pomoć građanima. Umanjili bismo rashode za protokol i informiranje. Najpogođeniji su onkološki bolesnici, imamo problem s neisporukom lijekova. Vidljivo je da su zalihe lijekova pri kraju, ali nije dobro reći traži se rješenje. Nije nam cilj kritizirati. Drugi amandman je vezan za službu Gradskog vijeća. Osobe s invaliditetom se osjećaju zapostavljeno. Nošenje maski posebno teško podnose osobe oštećenog sluha. Predlažemo omogućavanje tumača za znakovni jezik u televizijskim prijenosima sjednica GV. Treći amandman odnosi se na jačanje sustava u segmentu mentalnog zdravlja i predlažemo izdvajanja za one koji o tome brinu. Četvrti amandan odnosi se na poticanje zapošljavanje pripravnika koje želimo povećati za 450 tisuća kuna’, kazala je Šimac Bonačić.
Amandman HNS-a predstavila je Marina Vučković Matić.
‘U prijedlogu proračuna za 2021. predlažemo izmjene. Obzirom na pandemiju, predviđamo pomoć umirovljenicima i socijalnim kategorijama u slučaju oboljenja od COVID-a i to jednokratno u iznosu od tisuću kuna. Ljudi nemaju za lijekove i namirnice, situacija je teška’, kazala je Vučković Matić.
Otvorena je rapsrava. Prvi se javio Jadran Barač.
‘Smatram da je ovo izlaganje gradonačelnika parcijalno. Nismo ništa čuli o načinu prihođenja novca. Imamo tu stavku pomoći od 150 milijuna kuna, nemamo za nju ništa opipljivo. Naša uprava smatra da će sljedeća godina donijeti oko 30 posto više poslovnih prihoda. Smatram da će ovaj aktualni proračun pasti za još 10-15 psoto. Slobodno me demantirajte. Napominjem da su ovo lijepe želje. Jedno je biti optimističan, ali trebamo se suočiti s realnim stanjem. Ali evo, ovo je politika gradonačelnika u predizborno vrijeme. Najavljujete nova zduženja. To su opasne izjave. Slušamo probleme u zdravstvu. Slijedi val otkaza i ovrha. Tko će nam nadoknaditi manjak? Ne možemo se oteti dojmu da se proračunu pristupa nerealno.’, poručio je Barač.
Proračun je kritizirao i Miho Obradović.
‘Ovaj proračun podsjetio me na jednu bajku. U toj bajci bio je jedan car. Njemu su obećali ruho pa je izašao pred narod gol. Gradonačelniče, ovo je toliko nerealno. Govorite nam da smo svi protiv proračuna, a svi projekti koje najavljujete su već trebali biti gotovi’, kazao je Obradović.
Za raspravu se javio i Vido Bogdanović.
‘Nisam se mislio ni javljati, ali me nešto zasmetalo. Gradonačelnik nam je rekao da oni koji ne podrže proračun, nisu za izmjene GUP-a. Znači, ja za tih 200 tisuća kuna moram podržat proračun. Ne volim takvu komunikaciju. Moram reći i da je proračun ambiciozna, da ne rečem nerealan. Ja volim ambiciozne ljude. Imamo tu brojne projekte koje samo budala može ne podržat. Ne znam mogu li se oni napraviti malo jeftinije. Ohrabruje vijest o povučenim sredstvima. Zbog njih treba podržati proračun, a ne sad zbog prostornih planova’, kazao je Bogdanović.
Za repliku se javio Barač. ‘Moralne vratolomije i ucjene gradonačelnika su neprihvatljive..
‘Srđ je Grad postavlja pitanje je li proračun realan. Misteriozni projekt respect the City opet je 600 tisuća kuna. Jedino što imamo je strata na Pilama. Drago mi je da se na primjeru Kalamote pokazuje da se može razgovarati s HZZO-om. Mi to za povijesnu jezgru već godinama upiremo. Što se tiče kulture, došlo je do pada’, kazao je Nikša Selmani.
Maro Kristić je kazao kako ova Gradska uprava dosad nije imala težu zadaću što se tiče proračuna.
‘Ostvarivost ovog poračuna je upitna. Svima je poznato koliko smo ovisni o turizmu. Poznato nam je kako ovaj, ai bivši gradonačelnik su najavljivali proračune od milijardu kuna. Osobno smatram proces donešenja ovog proračuna iznimno netransparentnim. Ovaj proračun je predizborni. Suočavanje s problemima nam slijedi nakon lokalnih izbora. Ovo je proračun za održavanje administrativnog aparat. Iako je COVID glavni krivac, ne možemo dignuti odgovornost ovoj gradskoj upravi za neracionalno raspolaganje novcem. Loše je i prezentiran proračun, kao da teče med i mlijeko. Treba zaključiti da je Grad u velikim problemima, koristimo zadnji vlak za zaduženja. Zato smo i zagovarali održavanje tematskih sjednica. Mislim da bolni rezovi slijede nakon loklanih izbora. Trebali smo zajednički podijeliti odgovornost’, poručio je Maro Kristić.
‘Ovo su luda vremena i samo bi baba vračara mogla reći kako će biti. Tko nama brani da napravimo rebalans. Oporba mora napadati, ali bi volio vidjeti kako bi oni to’, poručio je Rikard Rossetti.
Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako smo puno čuli u vijećnici. ?Ja volim brojke jer su egzaktne. One kazuju je li netko rekao istinu. Rashod u 2021. za plaće Gradske uprave 8,62 psoto proračuna. Molim matematičare da uzmu tečaj matematike jer računati ne znaju. Velika je razlika u onome što vi govorite. Zašto, gospodo, govorite neistinu? 8,62 psoto je trošak Gradske uprave. Gospodin Kristić se uzrujao. Kad uzmemo konsolidirani Proračun, ono što država daje za plaće u školama i vatrogascima i sve ustanove, tad je trošak 20 posto. Kad se pripremate za sjednicu, govorite istinu, a ne bavite se jeftinim politikanstvom. Ajmo sad malo o zaposlenima. Srpanj 2017.-1171, studeni 2020-1194. Razlika je u 23 zapsolena, uključujući i gospara Kristića. Tu su tri čovjeka u komeunalnom i sedma u prometnom redarstvu. 23 osobe. I vi pričate o stotinama. Matematika je egzaktna, gospodo draga. Plus, minus, jednako je, to su nas učili u prvom razredu. Idemo malo o kreditima. Naravno da se želi prikazati katastrofičnost. Izgubili smo 200 milijuna, a pomogli smo svima i ostali stabilni. Društva nam nikad stabilnija nisu bila. Ukupno zaduženje je 13,68 posto. Imamo i situaciju u kojoj ističe kredit u svibnju kad nam stopa pada još niže. Imamo krediti Vodovoda koji ističe u prosincu ove godine. Priča o tome da smo zaduženi, prenategnuti, nije istina. U konačnici, matematike j egzaktna. Pokazala je tko je car koji je gol, a to nisam ja’, poručuje Franković.
Maro Kristić referirao se na iznose za plaće i kredite. ‘Matematika vma je apstraktna znanost. Prikazali ste 187 milijuna za plaće. Nebitno je li to iz državnih sredstava. Što se tiče mog zaposlenja, zahvalio bih Va,m što ste mi to omogućili. Ali i ja sam Vas svih na jedan način zaposlio’, kazao je Kristić.
Jadran Barač ponovno se osvrnuo na realne prihode i kazao da su oni oko 300 milijuna kuna. ‘Od tih 300, 200 su zaduženja i još dobio pomoć od 100 milijuna kuna’, kazao je Barač.
Miho Obradović kazao je kako Franković sve stavlja u celofan. ‘Pričajmo o troškovima zaposlenih. Vama je u projekcijama porats za zaposlene od pet milijuna kuna. 60 milijuna ste skinuli s plaća, ali niste s proračuna. Ovo je vaša predizborna kampanja, kao i ono o azilu. Nije car gol, nego gradonačelnik’, kazao je Obradović.
‘Sve što sam ja prezentirao, može se lako izračunati kompjuterom ili digitronom. Kad biste uključivali si troškove profesora i vatrogasaca. To je onda 32 posto. Zbog Vašeg dostojanstva, nemojte mi vi pričati o zapošljavanjima’, kazao je Franković.
‘Ukupan proračun Grada čine i donacije, prihode iz EU sredstava i to je konsolidirani iznos. Planiraju se i plaće proračunskih korsnika. Ukupno je trošak 187 milijuna kuna neovisno i izvoru iz kojeg se financiraju. To je činjenica. Kad se na to doda 70 milijuna kredita, to je oko 260 milijuna. I to je 45 posto proračuna. Eto, to nije 50 posto. Ja želim ukazati i na stopu zaduženosti. Zakonski, ovih 14 psoto, kad bi prenijeli na situaciju za sljedeću godinu, to će biti 20 posto. A zakonski je 14 posto’, kazao je Kristić.
Prijedlog Proračuna za 2021. je usvojen.
Krenulo se u raspravu oko suglasnosti za izradu Prijedloga odluke o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu.
‘Moramo rješavati kosture koji na to čekaju 30 godina-to su SSG i Naš dom’, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.
‘Pitanje SSG-a je noćna mora svih arhivista. Imamo rješenje starije od 50 godina kojim su se uređivali ti neki uvjeti. Dokumentacija bi trebala biti kod Zavoda za izgrađivanje Dubrovnika ili graditelja. Grad danas tvrdi da ugovor nije sklopljen i građevinska nije ishođena. Naselje se izgradilo, netko je platio troškove uređenja zemljišta. Ljudi su se upisivali kao vlasnici svog stambenog dijela. Može se platiti naknada za ozakonjivanje izgrađenog. Ovdje imamo i pitanej o plaćanju naknade koja prethodi komunalnom doprinosu. Imamo li spoznaje o plaćanju naknade i žele li svi stanari sudjelovati’, pitao je Selmani. Dobio je odgovor kako je naknada plaćena od strane svih stanovnika.
Na redu je Prijedlog odluke o dopuni Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika koji je usvojen.
Slijedi suglasnost za prijenos koncesije.
‘Riječ je o opskrbi Grada elektrovučnim vozilima. Riječ je o prijenosu ugovora jer je o prelasku koncesionara na trgovačko društvo’, poručio je Uršić.
‘Htio sam ukazati na pogrešku. Riječ o opskrbi povijesne jezgre pa nećemo biti protiv. Imamo situaciju da je postojeći koncesionar bio obrt koji sad prenosi to na tvrtku. Danom brisanja iz obrtnog registra prestala je vrijediti koncesija. Trebalo je prvo prebaciti koncesiju pa onda zatvoriti obrt’, poručio je Maro Kristić.
Akt je usvojen.
Slijedi rasprava o Hotelu Gruž. Rasprava se objedinjuje za 7.,8. i 9. točku.
‘Građevinska dozvola za Hotel Gruž je ishodovana 2015. Uvidom su utvrđeni brojni nedostatci. Radi se o rekonstrukciji derutnog Hotela Gruž. Dom će imati 48 kreveta te 1300 kvadratnih metara. Od postojeće građevine zadržat će se gotovo 700 metara kvadratnih. Dobili smo ponudu Erste banke od 15 milijuna kuna s godinom počeka, kamata 1,5 posto. Rok otplate je sedam godina’, poručio je direktor Vido Raič.
‘Ovo je nasljeđeni projekt s puno problema. Nije se od njega moglo odustati baš zbog naših projekata. Ali trenutane okolnosti povećavaju rizik svake investicije, posebno ovakve. Imam nekoliko pitanja. Riječ je o kreditu od 15 milijuna kuna gdje Grad daje jamstvo što automatski ulazi u zaduženje Grada.Još Erste banka upisuje založno pravo na nekretninu. U financijskom planu vidimo samo troškove bez PDV-a te nisu predviđeni troškovi opremanja. To je još nekih šest milijuna kuna što nije malo. To bi moglo izazvati probleme. Jeste li pokušali putem nekih fondova tražili financiranje opremanja doma.? Zabrinulo me i i kad sam vidio da su cijene za korsnike poprilično visoke. To je više od 10 tisuća kuna po krevetu. Grad financira u iznosu od oko 3500 kuna. Je li kroz povijest pokušano aplicirati na fondove?’, pitao je Maro Kristić.
‘Izgradnja doma u Gružu je obveza koju je Grad preuzeo prije 20 godina kad je preuzeo ovaj objekt. Opravdano je pitati zašto se nije prije prijavilo na EU fondove. Jer nije to bilo predviđeno u europskom financijskom razdoblju koje je pri kraju. Ovo je tek prvi korak. Hotel Gruž ne može voditi dom, cilj je osnovati javnu ustanovu koja će biti zadužena i za ovaj, ali i za dom ispod bolnice. Onda ćemo imati uvjete da nas država uvrsti u mrežu domova. Tad će pasti i cijena smještaja u domu kad država preuzme plaćanja njegovateljica, direktora, medicinskog osoblja. Cilje je refinanciranje i ovog kredita po otvaranju novog financijskog programa EU’, kazao je gradonačelnik Mato Franković.
‘Ovo je nekretnina koju treba privesti svrsi, ali je pitanje kada i pod kojim uvjetima. Mislim da je teško očekivati da će Grad kroz sljedeće dvije godine moći financirati sve potrebno za domove umirovljenika. Gdje ćemo naći njegovateljice i medicinski kadar? Ovo je zaista problem, ovo još jedno zaduženje. Što se tiče Hotela Gruž, smatram da on treba imati i dalje pučku kuhinju. To je osnovno što treba zadržavati, ali ostalo će biti problem’, kazao je Jadran Barač.
‘Repliciram na tvrdnju da ovo nije socijalna mjera. Preko 500 naših sugrađana čeka na domu na Pilama, ovo jest socijalna mjera i drago mi je da strateški razmišljamo’, kazala je Katarina Doršner te dodala kako se trebamo zapitati kako to da nam ne nedostaje ugostitelja, a nedostaje medicinskih radnika.
‘Ja bih trebao biti sretan što se ovo nakon 20 godina realizira, ali sam potpisao ugovor sa strogom namjenom pa umalo da je cijelo društvo u jednom trenutku vraćeno državi. Glavni krivac za ovo društvo što je vraćeno gradu je Zlatko Mateša. Moglo se s hotelom puno toga učiniti. Malo je bilo političara koji su s odobravanjem gledali na Dubrovnik. Gospodin Mateša je uvijek bio otvren za suradnju. Nažalost, vidimo sve kontroverze kad su domovi u pitanju u Hrvatskoj. Fali nam smještajnih kapaciteta. Ima tu petljavina i loših uvjeta u hrvatskim domovima za umirovljenika. Došli smo u situaciju da trebamo ovo realizirati, a ovdje je mali kapacitet koji zahtijeva puno. I ulaganja i ljudi. No dobro, tu smo gdje jesmo. Ako se stavra trajna vrijednost, ja nisam protiv zaduženja. Ovo nije predstava nego zaduženje koje će se kvalitetno materijalizirati. Pitanje je kako to voditi kad se realizira i dom ispod Petke. Stvara se i opasnost segregacija na one čija djeca imaju novaca i one čija djeca nemaju. Pitanje je kako sad to voditi, kroz mrežu hrvatskih domova, javno-privatno partnerstvo ili nešto treće. U svakom slučaju, podržavam’, kazao je Vido Bogdanović.
‘Mislim da je ključno da ovako visoka cijena bude svedena na neke primjerene uvjete. Sve mogućnosti i kompenzacijske uvjete treba iskoristiti’, kazao je Maro Kristić.
‘Natječaj za izvođača je bio. Pristigle su četiri ponude. Dalje idemo nakon realizacije kredita’, kazao je Vido Raič.
‘U ime kluba DDS-a ističem čuđenje da Hotel Gruž nije preoblikovao dioničko društvo u društvo s ograničenom odgovornošću što bi uštedilo 60-ak tisuća kuna godišnje. Hotel Gruž nije dobra lokacija za dom umirovljenika. Znamo da je poptisan ugovor, ali gradonačelniče, vi ste saborski zastupnik, možda još nije kasno da dogovorite prenamjenu kako ne bi bilo štete. Podržat ćemo zaduživanje da nam se ne bi prigovorilo da kočimo važne projekte. Postavljamo pitanje jesu li svi drugi dioničari, Grad ima 88 psoto, izdali osobna jamstva ili ćemo mi pogodovati drugim dioničarima što je po nama nezakonito? Predlažemo da razmotrite sve da ova odluka ne bi bila predmet istrage’, kazala je Terezina Orlić.
‘Obično kažu da je vrijeme kriza vrijeme za lidere i odvažne ljude, ali i za one koji se sakriju. Hrvatska je 2009. odlučila se zatvoriti i ništa ne raditi pa smo se najdulje oporavljali. Mi danas donosimo odluku da postajemo jedan od zamašnjaka dubrovačkog gospodarstva. Ne možemo mi funkcionirati zaustavljajući našu aktivnost. Želim pohvaliti Vida Raiča za preobražaj Hotela Gruž i dobre financijske rezultate. Uhvatili ste se u koštac s teškim projektom. Gospođa Terezina je u pravu kad kaže, u prijevodu, zbrojimo se.’, kazao je Marko potrebica.
‘Sve investicije koje pokrećemo moraju biti realne. Ako ćemo mi nekoliko milijuna godišnje izdvajati za funkcioniranje ovog doma, to će utjecati na neke druge investicije.’, kazao je Maro kristić.
‘U dijelu svog izlaganja Potrebica je kazao da valjda za dvije godine neće biti ovako loše. Tko zna kako će to biti, ćiribu ćiriba. Ako imamo sad prostora za odraditi prijekt, onda sam za. Slažem se da imamo i neodgovorenih pitanja, posebno oko organizacije djelovanja ovog doma’, kazao je Vido Bogdanović.
‘Trebamo sad kazati i tu cijenu od 11 tisuća kuna po krevetu, možete li mi sad to obrazložiti kao predsjednik Gradskog vijeća’, pitao je Jadran Barač.
‘Ne postoji dom u Hrvatskoj građen javnim sredstvima koji nema subvenciju. Ova dom u Gružu ima cijenu od 11 tisuća, ali to će sve biti subvencionirano. 3500 tisuće kuna od Grada Dubrovnika i bit će subvencioniran od države’, kazao je Potrebica.
‘Jasno mi je. Opet ulazimo u špekulacije. Država nam dogodine neće imati ni za burek, a mi planiramo njihove subvencije’, kaže Jadran Barač.
‘Ovdje imamo samo jedno pitanje. A to je je li pravo vrijeme za ovo. To ne znači da smo protiv doma. Jesmo li mogli pričekati pola godine pa se prijaviti na EU fondove. Ako se usvoji ova odluka, sigurno ćemo pratiti trošenje novca da se ne dogodi nova cesta od Mosta do Pobrežja’, kazao je Miho Obradović.
‘Baš lijepo da ste vi reagirali. 2017. gospođa Bonačić i ja smo isani na stup srama i govorili ste da smo lagali oko Hotela Gruž. I vi nama sad govorite o investicijama? Navedite mi jednu vašu investiciju koaj ima uporabnu dozvolu’, poručio je gradonačelnik.
‘Bit ću kratak. Potreba za domom je očigledna. Ne mogu složiti da je vrijeme za to bilo prije 10 godina. Ekipa koja je harala gradom osam godina ništa nije učinila. On je podržavao kriminalca, a nama drži prodike o eu fondovima’, prozvao je Blaž Pezo Obradovića.
‘Bitno da ste znali prezime kad su vam ti Obradovići donosili testove da budete sudac i delegat. Ja pričam o činjenicama. Ja tad nisam nikoga stavljao na stup srama. Ne znam kako možete pričati o kriminalcima. Vi ste se slikavali s krimanlcem Sanaderom i nosili mu plakate’, rekao je Miho Obradović.
‘Niste me mogli opovrgnuti jer nema uporabnih dozvola’, kazao je Franković.
‘Ja s kriminalcima nisma jeo i pio, za razliku od Vas. Nigdje ne spominjete kriminalca jer mu ime ne smijete spomenuti u stranci’, kazao je Pezo i dodao kako Obradoviće već kolokvijalno nazivaju Nevistići.
Maro Kristić pozvao se na povredu Poslovnika.
‘Ako smo skrenuli s teme, to je Pezo prvi napravio. Pričamo o davanju suglasnosti, a o čemu je on pričao’, pitao je Obradović.
‘Ja ću samo ponoviti svoju prvu raspravu. Za dom je bilo vrijeme prije 10 godina, a vi i vaš bivši gradonačelnik čije ime ne izgovarate ništa niste učinili. I tko ste Vi da nas učite o EU fondovima’, ponovio je Pezo.
‘Jedino je pitanje je li vrijeme ili ne. Moje mišljenje je da smo mogli čekati eu fondove. Pričamo o milijardi eu fondova. Je li to ona aglomeracija za koju ste prije tri godine rekli da se ne može ostvariti’, pitao je Obradović.
‘Znate li vi koliko su puta Hrvatske vode produžile Gradu rokove za aglomeraciju? Ne Znate?
Pročistač za fekalne vode je bio planiran u Libertasu. Vi ste bili vijećnik. Morali smo mijenjati prostorni plan, osigurati lokaciju na Pobrežju za sušenje mulja. Ne mogu vjerovati da ste ovo izrekli ovdje sad. Jasno je da Vodovod, Matušić i Begović su uspjeli dovesti taj projekt do kraja. Ne preuzimajte zasluge za nešto što ne znate.
‘Očekujem da mi se gospodin Obradović ispriča. Njegova stranka diskreditira mene osobno. Nemaju argumente. Molim ga da mi se osobno ispriča jer je iznio laž’, zatražio je Pezo i dodao: ‘i da zauvijek završimo priču molim Gospara da kaže svoje prezime pa ću ga ja svaki put odsad tako izgovarati’, poručio je Pezo.
