U cijelosti prenosimo popratni dopis i tekst apela kojega su potpisale 24 organizacije civilnog društva koje djeluju u gradu Dubrovniku vezano za jednostranu odluku Grada donesenu bez konzultacija s korisnicima o obustavi isplate odobrenih proračunskih sredstava.
Obraćamo Vam se otvorenim pismom – apelom u kojem Vas želimo obavijestiti o stavovima
organizacija civilnog društva, potpisnica ovog apela, vezano uz Vašu odluku o obustavi
isplate odobrenih sredstava OCD-ima koji se financiraju iz proračuna Grada Dubrovnika
temeljem odobrenih programa prijavljenih na javne pozive.
Navedeno pismo nastalo je kao reakcija na navedenu odluku koja je donesena bez
prethodnih konzultacija i dijaloga s udrugama i koja se bazira na netočnom zaključku da je
rad udruga i njihovih usluga u doba pandemije stao ili da je bitno smanjenog obima, a koja je
značajno utjecala na njihovu stabilnost poslovanja.
S nadom da ćemo nastaviti raditi na načelu jednakosti i suradnje javne uprave i OCD-a, u
prilogu Vam šaljemo apel kojim Vas udruge potpisnice pozivaju da iznova promislite o
navedenoj odluci.
S poštovanjem,
Igor Miošić
Udruga Luža
POZIV UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA ZA USPOSTAVU DIJALOGA
Djelovanje organizacija civilnog društva pridonosi ostvarenju najviših vrijednosti ustavnog
poretka: slobode, jednakosti, nacionalne i spolne ravnopravnosti, poštivanja ljudskih prava i
socijalne pravde, vladavine prava i demokratskog višestranačja“ (Strateški plan vijeća
civilnog društva Grada Dubrovnika, 2015:6).
Dubrovnik je ponosan na svoju stoljetnu tradiciju aktivnog građanstva, građanskih inicijativa
te udruga koje se bave održivim urbanim razvojem, zaštitom interesa i obogaćivanja života
lokalne zajednice, poticanjem socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti uz rad za opće
dobro. U današnjim uvjetima degradacije prilika društvenog razvoja, dostupnosti usluga i
aktivnosti uslijed monokulture turizma i razvoja Dubrovnika kao destinacije, a ne urbanog
središta, udruge su one koje dosljedno brinu o povećavanju i podizanju standarda
participacije građana, zaštiti kulturnih i prirodnih materijalnih i nematerijalnih resursa, razvoju
nezavisne kulturne scene, novih modela društvenosti, socijalne skrbi i obrazovanja, športa,
inovativnih terapijskih praksi i sustava za pomoć te obrazovanju i psihološkom razvoju
mladih. Udruge značajno nadopunjavaju institucionalne politike i prakse s krajnjim ciljem
izgradnje Dubrovnika kao urbane sredine snažne lokalne zajednice. Istodobno, njihov trud i
rad prepoznati su kao primjeri dobrih praksi, što se prepoznaje kroz uključenost u mnogim
nacionalnim i europskim projektima.
Međutim, na lokalnoj razini, udruge Grada Dubrovnika bore se s problemima nedostatka
prostora za adekvatan rad i provođenje aktivnosti, pokušajima nepotrebne politizacije
njihovog rada, nedovoljne razine komunikacije i dijaloga s gradskim strukturama te
posljedičnim nedovoljnim prepoznavanjem njihove vrijednosti u razvoju Grada Dubrovnika.
Navedeni problemi osobito se negativno akumuliraju prilikom svake financijske i
društvene krize u kojima ad hoc i arbitrarnim, analizom nepotkrijepljenim i
nepromišljenim odlukama ostaju bez nužnih izvora financiranja u praksama
poništavanja javnih natječaja i „privremenih“ obustavljanja financiranja projekata i
programa udruga iz gradskog proračuna čemu smo svjedok i danas.
Istovremeno, njihov rad nije prestao. Na radikalne promjene koje je kriza koronavirusa
izazvala u društvu udruge odgovaraju konstruktivno i fleksibilno, svojim djelovanjem
značajno nadmašujući mnoge državne strukture, gradske odjele, javne ustanove, gradske
tvrtke i agencije u brizi o zaštiti dobrobiti svojih sugrađana – od 3D printanja vizira za
medicinske djelatnike, kolektivnih šivanja pamučnih maski, online organiziranja savjetovališta
za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja koje su u ovim trenucima potrebnog društvenog
distanciranja u kućama najugroženiji, volonterskog rada u raznošenju hrane i lijekova
starijima i potrebitima, online organiziranja psiholoških savjetovalištima koje vode iskusni
stručnjaci i youth workeri za sve koji u ovoj kriznoj situaciji trebaju pomoć, ali i izuzetno
efikasnog i brzog organiziranja prebacivanja raznih tema, poput edukacija STEAM-a
(znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika), tradicionalnih znanja i praksi na
online platforme, pozivajući građane da se i sami okušaju u stvaranju novih sadržaja.
Istovremeno, osim javnih aktivnosti, udruge svoje unutarnje poslovanje i organizaciju
uspješno nastavljaju preko raznih platformi za online sastanke i edukacije, nastavljajući raditi
na svojim strateškim planovima, analizama i projektima te razvoju svog poslovanja u
značajno promijenjenim i ovim odlukama izuzetno nestabilnim uvjetima rada.
Zaključujemo: Unatoč zaustavljanju financiranja njihova rada, udruge nisu prestale
raditi i djelovati, osiguravajući održivi razvoja grada Dubrovnika i štiteći interese
njegovih građana čime i u uvjetima kada su im uskraćena financijska sredstva za
redovan rad i dalje ublažavaju zaključak o kulturnom profilu Dubrovnika „koji je
paradoksalno bogat, ali pritom zaostao (…)“ („Uradimo zajedno“ 2018:112).
Bogatstvo ovisi o raznim faktorima od koji su, kao što vidimo, mnogi izvan moći kontrole.
Zaostalost, međutim, ide samo nama na dušu. Stoga, ovim putem kao civilno društvo grada
Dubrovnika apeliramo da se osobito razmisli o prikladnosti rezanja i odgađanja financiranja
rada udruga te da se pronađe način na koji bi im se omogućio nastavak njihovog djelovanja.
1. Udruga Luža
2. Art radionica Lazareti
3. Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije
4. Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika
5. Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai
6. Centar za karijere mladih Dubrovnik
7. UR Institut
8. Deša Dubrovnik
9. Udruga za mlade Maro i Baro
10. Audiovizualni centar Dubrovnik
11. Korak Dubrovnik
12. Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica
13. Udruga Grad
14. Divertimenat – za promicanje tradicionalnih igara
15. Društvo pedagoga tehničke kulture
16. Nave Duminis
17. Kulturno-zabavna, ekološka i sportska udruga ‘Kurenat’
