U tijeku je 33. sjednica Gradskog vijeća.

Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2020. godine.

DORŠNER (HDZ) – 12.45 – izvještaj je dobar i transparentan. Zaduživanje ne znači loše poslovanje ako se dugovi podmiruju. Radili smo u otežanim uvjetima i to se osjeća, pa i u našem kotaru. Racionalizacija rashoda zajednička je svima, morala je isto napraviti i Njemačka. Naravno da se slično mora i nama dogoditi.
Učinjen geodetski snimak za igrališta na Konalu i na Montovjerni. Nema razloga za paniku. Po medijima se vidi da smo ušli u predizbornu kampanju. Ne vidim niti jednu stavku gdje se novac uzaludno trošio. Osim financija, treba istaknuti i suradnju s Društvom arhitekata Dubrovnik. Oni će sigurno puno doprinijeti i to bez naknade, stručno i entuzijastično. Time se vidi u kojem se smjeru Grad razvija. Grad takve ljude pamti, a devastatori bivaju zaboravljeni.

BEKIĆ (HDZ) – 12.50 – nadamo se završetku započetih projekata. U svoje i u ime OB Dubrovnik zahvaljujemo se na podršci i prepoznavanju problema s kojima se nosimo. Dobili smo 2 milijuna kuna za uređaje na intenzivnoj, ali i još novca u druge uređaje zbog čega zahvaljujem.

SELMANI (KLGB Srđ je Grad) – 12.52 – nekoliko opaski vezano za izvješće. Kako smo vidjeli iz uvoda, porezi čine više oid ¼ prihoda. To je dakle ono što stvaraju zaposlenici. Taj novac nije prestao biti vaš novac dragi građani. Svi vi imate jednako pravo da vaši predstavnici odlučuju tj da kroje proračun. Ono što SJG stalno govori i nastoji nametnuti to je da moramo imati dijalog vezan za krojenje proračuna. Uspjeli smo zahvaljujući našoj sugestiji da imamo jedan ili dva sastanka i bili su svrsishodni jer smo dobili više detalja. Naša je preporuka da to radimo i ranije i da taj proračun zajednički napravimo.
A medijsko praćenje – nakon što smo donijeli pravilnik o financiranju medija, nije bilo izvješća o učincima. Govorio je gradonačelnik o medijima i govorio o sukobima kojih ne bi bilo kad bi se transparentno govorilo i to bi dovelo do demokratičnosti.
Rashodi za zaposlene su porasli za nešto više od 32 posto za razdoblje od prošle godine. U periodu kad se režu troškovi i investicije, ovo građanima bode uši i o tome bi trebalo detaljnije reći, zašto je to tako veliki iznos.
A informiranje iz ureda gradonačelnika – taj iznos stalno raste protekle 2 godine. Što se time financira?

FRANKOVIĆ – 12.55 – pred vama je dokument, izvještaj o prvih 6 mjeseci i usporediv je s prošlogodišnjim kako bismo znali što smo napravili i kako je kriza na nas utjecala. Ono što moram reći – unatoč žečji pojedinaca da prikažu situaciju katastrofalnom, da će Grad doći u bankrot, to mogu reći samo nepoznavatelji. Činjenica je da se nalazimo u jednoj od najvećih kriza koju svijet poznaje. Brojne europske i svjetske zemlje pokušavaju naći način zaizlazak. Mi kao grad unutar RH smo jedna od najpogođenijih jedinica jer smo tako visoko ovisni o turizmu kao glavnoj gospodarskoj grani. Istovremeno, mi kao jedinica lokalne samouprave nismo mogli napraviti iskorake po pitanju drugačijeg turističkog promišljanja u ovom periodu jer smo aviodestinacija i jer sve muči isti problem. Nedavno smo održali sastanak s premijerom, rekli smo mu o svemu, tražili pomoć države. Tako smo razgovarajući o svemu, pa i idućoj godini – uskoro će biti prezentiran program turističkog vijeća – pričali o tome kakav je stav čelnika Europske unije. Broj 1 škole, 2 radnici, 3 ostali dio gospodarstva, 4 godišnji odmori samo nužno dok se ne riješi pitanje Covida. I iduća sezona će biti izazov ukoliko se ne prezentira cjepivo za što se nadamo da će biti početkom sljedeće godine.
Pad prihoda 77 milijuna kuna. Jasno je da su većina tih prihoda ovisna o turizmu. Kad promatramo rashode, prošle godine 292, a ove 250 milijuna kuna. Smanjenje za 42 milijuna, ali nedovoljno za financijski balans. Gdje je tih 22 milijuna i je li se ova gradska uprava ponašala rastrošno? Prolazeći kroz sve što smo trebali, zbog toga nismo još ušli u minus po žiro računu, gradska uprava ima fiksne troškove. Sva primanja djelatnika smanjila su se za 10 posto, a smanjila su se i davanja za Libertas, Vrtlar i Čistoću. O Libertasu stalno nezadovoljstvo zbog linija. Trudimo se kombinirati. Grad je u vrijeme krize oslobodio plaćanja sve roditelje, preuzeli smo odgovornost plaćanja. Svi ugovoreni i započeti projekti financirani iz gradskih sredstava nisu se mogli zaustaviti zbog mogućih tužbi. Intenzitet radova smo smanjili kako bismo imali manje troškove. Pomogli smo i gospodarstvu, vezano za zakupe prostora i javnih površina, bile su tu i subvencije najma. Pomogli smo i Općoj bolnici, podstanarima i ostalim subvencijama. Kada zbrojite sve, dolazimo do 22,4 milijuna kuna rashoda koja je otpala na pomoć uzrokovanu Covidom. Znamo da ćemo ući u izazovno vrijeme, ali znamo da moramo pomoći ugroženim skupinama. Znamo da je to teret na leđima lokalne samouprave. Pokazali smo financijsku odgovornost prema onima koji su u potrebi. Je li lako održavati ovo stanje? Nikad nije lako kad je kasa prazna, ali se može i to smo pokazali.
Selmani je spominjao uključenost vijećnika – mi smo započeli projekt participativnog budžetiranja gdje će u budućnosti građani biti uključeni.
Transparentnost je nešto što smo obećali – projekt otvorenog računa je pri kraju. Čekali smo potvrdu nadležnih tijela vezano za objavu OIB-a. Rečeno nam je da ne smijemo pa se sad treba prilagoditi taj sustav transparentnosti. Osim građevinskih dozvola imat čemo i otvoren sustav kako bi građani vidjeli kome, koliko i zašto grad plaća.

BARAČ (SDP) – 13.07 – gradonačelnik se nije osvrnuo na ključne teze, a to je da ova gradska uprava ignorira vlastiti pravilnik o financiranju medija. Trebala bi se poticati raznolikost. Nedavno je gradonačelnik to spomenuo na konferenciji za medije.
Umjesto raznolikosti, ova gradska uprava potpisala ugovore s medijima da samo prenose priopćenja gradske uprave bez ikakve intervencije što znači da se događaju one stvari koje je taj Pravilnik trebao izbjeći, da se sustavno dezinformira javnost. Krivi se brojevi iznose i daleko je to od načela transparentnosti. Nije se osvrnuo ni na povećanje troškova za protokol za informiranje. Što se tiče rashoda za zaposlene – sad se sve utrpalo u istu stavku i ne možemo vidjeti pitanje gradske uprave iako se u prethodnim proračuna vidjelo da se dodaje 7,8 milijuna na tu stavku.

FRANKOVIĆ – 13.09 – GD provodi postupak nabave i za medije. Ako vam treba, napravit ćemo vam tablicu da vidite kad, tko i koliko. Vi ste vrlo aktivno koritstili sustav prava na pristup informacijama. Sustav gradske uprave je da točno informira sve o radu svih tijela. Podmirujemo sve obveze, radi se o oko 13 medija – imamo jednu od najjačih medijskih scena – tako da ne vidim problem. Dapače, ono što možemo uvijek je dodatno pojašnjavati. Uskoro će vam biti na raspolaganju će biti dnevni izvještaj o utrošku sredstava Grada Dubrovnika pa ćete moći vidjeti sve račune. Nema potrebe za skrivanjem jer se radi o javnom novcu.
Moram reći o javnom novcu i programa transparentnog protoka – tko zna hoće li se svi htjeti kandidirati kad će se znati da će sve vidjeti,. Možda to nekoga spriječi u kandidaturi kad se zna da će biti drugačije.

DORŠNER (HDZ) – Mene je iznenadila info da imamo premalo medija. Kad sam postala vijećnica pitala sam koje portale u Zagrebu mogu otvoriti. Nisu mi znali reći. U Dubrovniku je drugačije. Užitak mi je slušati neke od novinara, izvrsna je novinarska scena i ne vidim mjesta za ovakav komentar.

BARAČ – 13.13 – iz ovih izlaganja čini mi se da se ne razumije uloga medija. Ovdje se nije odgovorilo primjenjuje li se Pravilnik o poticanju pluralizma. To se zaobišlo. Obveze medija nisu da prenose što im netko ovdje napiše. To je PR služba. Ostale se treba financirati na temelju kriterija. Da imaju slobodu, da propitkuju – to su osnovni novinarski zadatci. Mediji nisu ovdje da 13 medija objavi ista priopćenja, ne da svi budu u službi mašinerije nego da se analiziraju i propitkivaju stvari.