Tijekom rasprave o Prijedlogu odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, na području Grada Dubrovnika, gradski vijećnici ukazali su na niz propusta zbog čega je u konačnici gradonačelnik povukao tu točku s dnevnog reda. Podsjetimo, isto je učinio i na protekloj sjednici, no vijećnici ni ovaj put nisu bili zadovoljni pojedinim dijelovima odluke, a na što su ukazali tijekom rasprave.
Miho Obradović (HNS) – nakon što smo na prošloj sjednici ukazali na niz propusta sa prošlom odlukom, odluku ste povukli uz dva zaključka: da ćemo se sastati Vi i klubovi vijećnika i zajedno pogledati materijale i drugo da ćete uvažiti sve primjedbe. Niti smo se sastali i raspravljali, a Vi i dalje tražite ugovor o podstanarstvu. Vrlo je jednostavno za shvatiti da su ljudi uslijed situacije se morali vratiti u manje kvadrature. Nisu to bajke, to su stvarne situacije, takvih ljudi u gradu ima. Zbog čega ugovor o najmu? Govorio sam da ljudi nemaju ugovore jer zbog poreza to nisu mogli platiti. Kojom logikom je vrijednost pokretnina ograničena na 300 tisuća kuna, a nekretnina na 100 tisuća? To bi trebalo biti minimalno jednako ili bi vrijednost nekretnine trebala biti veća od pokretnine. Sporno je i to stanje na računu. I zašto tražimo da nisam rođaku nešto ostavio prije više godina, zašto to nije prošireno na duže vrijeme? Možda je netko 1/18 zemlje naslijedio i on se nema pravo natjecat, a ja sam s računa skinuo 2 milijuna kuna i mogu se natjecati.
Mato Franković (HDZ) – zaključci su većinom usvojeni. Ono što nije je vezano za ugovore o podstanarstvu. Ukoliko bismo to mijenjali, mijenjali bismo element cijele odluke i morali proći kroz novi sustav javnog savjetovanja. Od toga ne bježimo, ali morali bismo sve to ponoviti. Sljedeće što je bitno: ako smo mi kao Grad diskriminirajući kao što kažete prema podstanarima, onda se možemo vratiti u ranija razdoblja u kojima su donošene dobre odluke, a to su odluke o subvencioniranju plaćanja najma mladim obiteljima. Tad je Grad Dubrovnik kao jedan od uvjeta rekao da morate imati ugovor o podstanarstvu. U tijeku Covid krize kad smo nastojali što više pomoći, pomagali smo i u plaćanju podstanarstva, s time da imaju ugovore. Ljudi koji imaju ugovore, njih je preko 400. Onih kojima Grad Dubrovnik kroz različite oblike pomaže u plaćanju. Dakle taj ugovor nije od jučer dio ukupnog sustava gradske uprave, on postoji dugo vremena. A priori nisam protiv onoga što ste rekli, slažem se da moramo napraviti što bolju odluku. Zašto? Donijeli je mi sad ili na sjednici u lipnju, svejedno jer se dotad stanovi fizički neće moći dodjeljivati. Moraju proći sve elemente. cestu smo završili, nadamo se da će uskoro dobiti uporabnu dozvolu, a i na zgradi ima nekih grešaka, svakako do iza izbora se stanovi ne bi mogli dodijeliti. Mi fizički ključeve nećemo moći davati i nije dobro u vrijeme predizbornih aktivnosti raspisivati natječaj, volio bih pobjeći od toga. Ono što bi bilo dobro jest da napravimo odluku ne samo za ova 43 stana, dolaze i stanovi u Solitudu. Na ovaj način možemo imati unificiranu odluku koju možemo primjenjivati. Prilično smo blizu rješenja. Ne bojim se novog javnog savjetovanja, nigdje nam ne gori, ali ako postoji koncenzus onda bih da to danas usvojimo. Ako postoji dio vijećnika koji i dalje inzitiraju na tome da podstanarski ugovori budu jedan od uvjeta, moramo na novo savjetovanje koje traje mjesec dana. Ali ništa se neće promijeniti u tih mjesec dana.
Obradović – ako odluka nije dobra, nema smisla da je danas guramo. Ova rasprava se mogla odgoditi da se dogodio sastanak koji ste obećali pa se nadam da će se točka do kraja rasprave povući.
Franković – ja ne bih rekao da je ovo loša odluka. Da u cijeloj RH tražite bolju i pravedniju odluku, ne biste je mogli naći. Mi nikad nećemo imati do kraja 100 postotno točnu odluku, ali smo do maksimuma smanjili mogućnost manipulacije nekretninama. Smatram da bi bilo dobro ako mijenjamo koncept proći kroz javno savjetovanje. Vidjet ćemo kako diše gradsko vijeće. Mislim da je odluka jako dobra, na njoj se radilo više od godinu dana, uvažnee su brojne primjedbe. Imamo različita razm na dva dijela – o ugovorima o podstanarstvu i potpuna promjena modela za što se zalaže Srđ je grad. Ovo je model stjecanja nekretnine, a Srđevci traže javni najam. Mi smo prva jedinica lokalne samouprave koja je dobila mišljenje svih institucija relevantnih i imamo sve zaokruženo.
Obradović – nisam rekao da je odluka loša, ali je prevažna da bismo je prihvatili samo zato što nije loša.
Gordan Špero (HDZ) – imam prijedlog, ja bih inzistirao na ugovoru o podstanarstvu. Ako to izbacimo, dogodit će se manipulacija. I opet stvaramo nepravdu.
Ivana Brnin (u ime predlagatelja) – odgovor Obradoviću vezano za vrijednost od 100 tisuća kuna. Vodili smo se time ako je netko naslijedio nekretninu, da on time nije mogao riješiti svoje stambeno pitanje. A za pokretnine, sve i da ih proda ne može riješiti svoje stambeno pitanje. Stavljeno je na dan poziva kako ne bi došlo do manipulacija. U ovom trenutku nitko ne zna koji je to datum i ne mogu manipulirati, ali mi možemo pozivom navesti da on na današnji dan nije imao visoki iznos na svom računu.
Matija Čale Mratović (nezavisna) – ne stvaramo nepravdu nego je ispravljamo jer to tko koliko ima primanja će biti prijavljeno. Vezano za pokretnine – u životu nisam kupila auto koji je koštao 300 tisuća kuna, ma ni duplo manje. Drugo, znam ljude koji imaju kuću na Ivanici, a žive u gradu.
Ivan Maslać (HDZ) – što se tiče 300 tisuća kuna, riječ je i o automobilu, barci, udjelima u HT, INA-i… Sve to skupa kad se zbroji, to i nije neki novac.
Nikša Selmani (Srđ je Grad) – apsolutno se slažem s gradonačelnikom da ova tema nije za političko prepucavanje. Međutim, mi smo prošli ova mišljenja institucija i o tome smo dali mišljenje na press konferenciji. Smatramo da je ovaj model koji je HDZ obećao 2017. zakonski neprovediv. S obzirom da niti o jednoj stvari ne želimo govoriti kao da znamo najbolje, htjeli smo raspraviti. Ovo se kosi sa zakonom o stvarnim pravima koji kaže da lokalna smaouprava može raspolagati nekretninama u svom vlasništvu preko natječaja i tržišnog natjecanja. Treba subjekt biti javni ili u vlasništvu javno-pravnog subjekta, a ne privatna osoba. Drugo, da sve bude u interesu javnog interesa. Za sve druge slučajeve, posebno prodaje privatnim osobama, obvezan je javni natječaj i tržišna cijena. Imamo bojazan građana, a to je da ako se ide na potpisivanje s ovakvim uvjetima koji su nezakoniti smatramo da bi moglo doći do toga da su ugovori ništavni što znači da se može pokrenuti postupak da vas se makne iz stana. I ova cijena od 1350 eura, to nije u skladu sa zakonom. Plus što je vrlo upitno hoće li banke biti sklone kreditirati građane u takvim uvjetima. Ako možemo o tome malo jer mislim da je to jako važno i tiče se građana.
Brnin – radno tijelo je prvotno proučilo sve zakone kako bismo donijeli odluku koja iste poštuje. Na radnim sastancima prvo je pitanje bilo vezano za zakon o vlasništvu i cijenama stoga smo, svi ste dobili mišljenja ministarstava. Jasno smo izrazili sustav i jasno izraženim cijenama. Uputili smo i prijedlog da li je moguće da grad na ovakav način subvencionira. U odgovoru Porezne uprave nakon što smo zatražili suglasnosti ministarstava, u jednom dijelu Ministarstvo financija navelo je njihov prijedlog da se uz izvješće o proračunu podnosi izvješće i o odstupanju od cijene stana.
Maro Kristić (MOST) – jedini suštinski model ove odluke je otkupna cijena. Ja odgovorno tvrdim da u ovom trenutku ne postoji zakonsko uporište da mi nakon 10 godina možemo ljudima prodati stanove po cijeni 1350 eura kao što niti jedna od institucija nije dala svoju suglasnost. Bilo bi neodgovorno od nas staviti u ugovor nešto što će biti utvrđeno ništavnim. Grad će dodijeliti stanove i naša namjera je poštena. Čekaju obitelji, ali i mi vijećnici, to je jedna od pozitivnih tema, ja ne bih raspisivao javni natječaj prije nego što budemo mogli zagarantirati tu cijenu. Za ovakve stvari nije na odmet potrošiti vrijeme. Ljudi koji uđu u te stanove tu će živjeti 10 godina i bilo bi loše da ih nakon takvog vremena nađe problem da moraju odseliti ili da ne dobiju tu cijenu, da mora doći vještak i procijeniti vrijednost pa da stan ide na natječaj. Znači to je sigurno ono što je sada na snazi. Ja želim da nađemo uporište, ali amo se potruditi i nemojmo potrčati da ne bismo ljude doveli u problem jer bi to bilo najgore što možemo napraviti.
Selmani – mi smo pažljivo pročitali sve dopise i evo recimo za Ministarstvo financija u odgovoru kaže: Napominjemo da raspolaganje nekretninama u gradskom vlasništvu nije propisano propisima u djelokrugu Ministarstva financija. Pazite, ovdje je vrlo oprezno poslana poruka da ovo nije moguće napraviti. Osobno mislim da ne bih volio da se dogodi pa da netko piše kaznenu prijavu gradonačelniku ili nekome jer je ogroman trud napravljen.
Franković – mi smo svih eksplicitno pitali, a oni su odgovarali kako su odgovarali. U razgovoru s njima, rekli su da smo prva jedinica lokalne samouprave koja ih ovo pita. Nismo mi prvi koji ovo rade, Zagreb to radi godinama, ali smo prvi pitali, to je ta razlika. Mi ćemo tražiti i detaljniji odgovor. Nije nikakav problem opet sve na savjetovanje i pitati ministarstvo da bismo bili u sve sigurni. Dobra namjera postoji, stanovi su gotovi. Kad se poprave tehnički stanovi moći će se uručivati. Nema razloga za žurbu, realno je da se neće moći dodjeljivati do sredine lipnja. A mi imamo dovoljno vremena da tada po konstituiranju gradskog vijeća ovo završimo.
Krešimir Marković (HRAST) – Vidimo ovdje tri istupa, različito tumače jedan te isti zakon. Zar je problem pitati i ako ga mi ne znamo protumačiti da nam oni protumače što to znači? Zdrava logika mi nalaže da ako ja imam nekretninu, zašto ja kao vlasnik ne mogu darovati tu nekretninu za nula, 100 ili 500 kuna? Ne vidim zašto zakon ne bi dao tu mogućnost da grad odredi cijenu za koju misli da je dobra u svrhu pomoći mladim obiteljima da lakše dođu do nekretnine.
Franković – naime zakon je jasan, jasno definira što se i kako može, zato je vijećnik Kristić upozoravao kao i Selmani, zato smo mi i slali jasna pitanja pa nismo dobivali jasne odgovore. Idemo sa novim javnim savjetovanjem, uključit ćemo sve i podstanare i one koji to nisu kako bi odluka bila što jasnija. Povlačim ovu točku.
