Dubrovački portal danas je prvi objavio informaciju kako je prilikom jutrošnje sanacije i čišćenja hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno aktivno eksplozivno sredstvo, zaostalo iz Domovinskog rata.
Informacija je za Dubrovačku televiziju potvrđena iz samog HEP-a o čemu možete čitati KLIKOM OVDJE.
Tadašnji premijer Zoran Milanović, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić te župan Nikola Dobroslavić još prije pet godina okupili su se na tvrđavi Imperijal na Srđu kako bi održali svečanost povodom čišćenja Dubrovačko-neretvanske županije od mina.
Na svečanosti dodjele priznanja za “Županiju čistu od mina”, bili su i tadašnji saborski zastupnici s našeg područja, Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Marelić te europarlamentarka Dubravka Šuica, a u ime Dijane Pleštine, ravnateljice tadašnjeg Vladinog Ureda za razminiranje u protokolu je sudjelovao Hrvoje Debać. Danas vidimo da su još prije pet godina, slavili prerano.
Što su protupješačke mine?
Protupješačke mine su vrsta mina čiji dizajn i namjena je usmjerena protiv ljudi za razliku od protuoklopnih mina koje su namjenjene uništavanju i onesposobljavanju vozila. Ove mine su dizajnirane da ozljede i ubiju što je više moguće žrtava da bi se stekla prednost u ljudskim resursima i logističkoj potpori koja je potrebna da se žrtve zbrinu.
O kojoj se vrsti mine radi?
Prva uporaba protupješačkih mina na području Republike Hrvatske zabilježena je početkom 1991. godine kad su pripadnici bivše JNA postavili skupine mina i minska polja unutar ograde vojnih objekata. Uz ogradu su postavljane i takve mine kao što su PROM-1 i MRUD, čije je ubitačno djelovanje u krugu od 100 metara, čime su ugrožavani životi i slučajnih prolaznika. Bivša JNA postavljala je mine opravdavajući se potrebom zaštite objekata.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije pronađen je velik broj PROM 1 mina. To je protupješačka odskočna i rasprskavajuća mina, inače noćna mora za pirotehničare. Nagazom ili potezom na nju, ona odskače do visine 40-80 cm od tla i ubija sve u krugu 50 metara. PROM-1 je relativno teško uočiti jer osim zvjezdastog upaljača većina tijela mine je ukopana i zbog toga nije vidljiva. Premda mina sadrži poprilično metala, pa se lako može detektirati detektorom za metal, razminiravanje na takav način je opasno jer mahanje glavom detektora po površini može lako doći do udara sa zvjezdastim upaljačem ili poteznom žicom, što rezultira eksplozijom mine. PROM-1 minu je problematično deaktivirati sigurno. Razlog tome je kada je duže vremena mina izložena atmosferalijama, upaljač mine postane nastabilan, te pirotehničari pribjegavaju uništavanju ove mine na licu mjesta, detonirajući eksploziv uz samu minu. Mina obično, ali ne baš uvijek, bude postavljena na poteznu žicu za aktiviranje duljine 6 metara da bi se proširilo područje aktiviranja. Pirotehničari pronalaskom žice i njenim praćenjem do izvora lako pronalaze minu, ali je dodatna opasnost u svemu što je vrlo moguće da su i druge mine postavljene duž istog područja. Ista “promovka” može biti “osigurana” drugom minom kao na primjer PMA-3, PMN ili nekom sličnom minom koja može biti ukopana ispod iste, piše Zadarski list.
Protupješačke mine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Još 2014. godine je objavljeno da je Dubrovačko-neretvanska županija druga županija u Hrvatskoj u potpunosti očišćena od minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz Domovinskog rata. Tim povodom je u tvrđavi Imperijal na Srđu, simbolu otpora i pobjede nad srpsko-četničkim agresorom, održana svečanost na kojoj je sudjelovao i premijer Zoran Milanović. Posljednja mina koja je pronađena u našoj županiji ima posebno mjesto u Muzeju Domovinskog rata. Danas ipak vidimo da mina u našoj županiji ima još i da ona na Srđu nije posljednja.
