Drugi je dan drugog ročišta za tragediju u hidroelektrani Dubrovnik u Platu u kojoj su život izguili Ivica Zvrko, Davor Pozniak i Mato Maškarić.

Podsjetimo, optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku tereti dipl.inž. elektrotehnike Mata Miškovića (70) iz Cavtata, dipl.inž. strojarstva Nikolu Rukavinu (63) iz Zagreba i dipl. inž. elektrotehnike Željka Starmana (67) iz Zaprešića za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, odnosno da su nezakonitim postupanjem izazvali opasnost po život ljudi i imovine većeg opsega, čime su prouzročeni smrt više osoba te je nastala imovinska šteta velikih razmjera.

Četvrtookrivljeni elektroinžinjer Ivica Nujić (47) iz Zagreba se tereti da je iz nehaja nezakonito postupao te izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a građ.inž. Miljenko Vučić (75) iz Slanog da je iz nehaja, pri građenju, nepropisno postupajući izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, te su posljedično, prouzročili smrt više osoba i imovinsku štetu velikih razmjera.

Hrvatska elektroprivreda, HEP proizvodnja se kao šestookrivljena pravna osoba tereti da je povrijedila zakonske dužnosti pravne osobe te je stoga odgovorna za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

U sudnicu Županijskog suda u Dubrovniku, kao prvi svjedok ušao je Dragan Barbir, koji je tada bio zaposlen kao inspektor rada, te je izašao na mjesto izbijanja požara.

Sudac Nikša Lučić pročitao je njegov iskaz iz listopada 2019.

U kaznenoj prijavi je, inspektoratu rada, dodaje svjedok, prijavio radilište, što je detaljno elaborirao.

Svjedok nadopunjava iskaz na način da navodi da je prijavljeno radilište u pogonu Plat od strane tvrtke Spegra, te da su se radovi odnosili na svod, zidove i podove u HE. Taj plan je dostavljen od pokojnog Franja Borovine. Prvotno je trebalo biti zamijenjeno cca 520 ploča da bi tijekom radova utvrđeno da treba zamijeniti kompletne ploče, te je Mato Mišković uputio dopis Zagrebu u kojem je navedena potreba zamijene kompletne PVC obloge, radilo se oko 2560 m2. Taj posao je ponuđen tvrtki Spegra jer je bila nositelj osnovnog ugovora, te je u svrhu zamijene tih ploča napravljen anex ugovora. G. Vučić je vršio nabavku tih ploča, njega je direktor tvrtke Spegra ovlastio da bude i nadzor i odgovorna osoba da izvođenje investicije u pogonu Plat.

Vučić mi je dostavio mail u kojem stoji tijek materijala koji je kasnije ugrađen na strop i zidove pogona, no on nije smio biti ugrađen u unutrašnjost pogona Plat. Ja pogon u Platu smatram sredstvom rada temeljem zakona o zaštiti na radu, te ponavljam da materijal s tim karakteristikama nije smio biti ugrađen. U projektu tvrtke Apsida stoji da tvrtke Spegra nije smjela ugraditi niti jedan materijal koji nije bio podložan. Po mom mišljenju radovi koje je izvodila Spegra u pogonu Plat su predstavljali konstrukciju generatora, konstrukciju i kozmetičke radove. Društvo HEP je odredilo Mata Miškovića kao odgovornu osobu, on je imao tim od 8 do 9 ljudi koji mu je trebao pomagati u izvođenju te investicije. Kao što sam već rekao, prilikom izvođenja svakog projekta treba prijaviti gradilište, izvršiti imenovanje glavnog inženjera za taj projekt, nadalje treba biti imenovana osoba koja predstavlja izvođača radova, u ovom slučaju Vučić i osoba koja predstavlja HEP, u ovom slučaju Mišković. Izvršio sam uvid u plan spašavanja i isti je potpisan od strane Mata Miškovića. U dopisu koji je uputio HEP-u je navedena potreba da se uredi cijeli taj prostor vodospreme. Tvrtka Spegra je za obnovu unutrašnjosti pogona koristila PVC ploče klase F koje nemaju nikakvu otpornost na požar, dok je za izvođenje radova na određenim površinama koristila materijal koji je vatrootporan. Ja sam izvršio uvid i vidio da je taj materijal bio uskladišten u unutrašnjosti pogona i nije bio oštećen vatrom. Te PVC ploče F klase su pridonijele da se taj požar proširio strahovitom brzinom. Kao što sam rekao mjerio sam vrijeme koje je potrebno da se brzim hodom dođe udaljenost iz unutrašnjnosti pogona do izlaza, te je to vrijeme iznosilo 5 minuta i 36 sekundi, a u tom vremenu bez upotrebe automobila nije bilo moguće izaći iz pogona na siguran način. Treba uzeti u obzir i to da je ovaj objekt specifičan jer je ukopan u brdo 1962. godine, te je upravo radi toga trebalo voditi računa o vrsti materijala koji se ugrađuje u njega. Koristim priliku i da izrazim sućut obitelji ta tri hrabra čovjeka koja su izgubila svoje živote štiteći imovinu tvrtke.– dodao je Barbir.

Vlatko Cibilić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika upitao je Barbira je li imao na uvid neki drugi projekt tvrtke Apsida osim ovog. Je li glavni projekt Aspide predviđa zamjenu dijela ili svih obloga? Koja je količina i u kojoj ambalaži bila negorljivog materijala?

Svjedok odgovara kako je na uvid imao samo glavni projekt tvrtke Apsida te kako nije imao niti jedan drugi projekt na uvid. Nije imao primjedbe na projekt Apside niti na elaborat tvrtke Spegra. U njemu dostupnoj dokumentaciji nije bilo podataka o materijalu koji je trebao biti ugrađen. G. Vučić koji je bio zadužen za nabavku tog materijala je trebao s odgovornom osobom investitora na temelju projekta Apside sazvati odgovorne osobe i reći što će ugraditi, a to nije napravljeno. Ne sjećam se da je u projektu tvrtke Apsida navedena zamjena cjelokupne obloge po njegovom sjećanju radilo se samo o pregledu obloge i zamjeni 520 kvadrata. Ne zna jesu li identične ploče ugrađivane u strop i zidove, jer tijekom očevida nije primijetio nikakvu razliku među njima s obzirom da su iste izgorjele niti zna je li bilo različitog materijala ni je li dokumentacijom predviđena ugradnja materijala za zid i za strop. Napominje da nikad prije nije bio u unutrašnjosti pogona te da nije znao kojim pločama je obložen strop a kojim zidovi.

Odvjetnica obitelji žrtava Doris Košta vratila se na kaznenu prijavu u kojoj, kako navodi, nema plana evakuacije. Ako mu je dan na uvid, zašto nije priložen? Zamolila je svjedoka da iz dokumentacije pročita dio u kojem se ipak spominje mjesto i način evakuacije u slučaju opasnosti.

Svjedok izjavljuje da svaki poslodavac ima plan evakuacije prema odredbama koje propisuje zaštita na radu. Predmetni plan evakuacije ima kod sebe isti je iz travnja 2017. godine, te njega nije priložio kaznenoj prijavi koju je podnio. Taj plan evakuacije sadrži puteve evakuacije zborna mjesta i skloništa. Utvrdio je da su radnici osposobljeni za zaštitu na radu, to je obavljeno samo jednom, nije bilo potreba za periodičkim obnavljanjem znanja. U ovom specifičnom slučaju niti jedna vježba i niti jedan plan evakuacije nije mogao pomoći s obzirom na intenzitet požara i specifičnost mjesta u kojem se taj požar proširio. Radilo se o pravoj kataklizmi.

Odvjetnik Tokić pitao je zbog čega je došlo do zamijene s ovakvim PVC pločama, zašto su korištene baš te PVC ploče. Upitao je i je li osim uvida u projekt izvršio uvid u troškovnik.

Svjedok izjavljuje da je iz mailova g. Vučića koji se odnose na nabavku materijala za obnovu zidova i stropa strojarnice, zaključio da je cijena limit koji se odnosi na nabavku tog materijala. Izvršio je uvid u troškovnik priložen projektu a koji se odnosi na nabavu tog materijala u tom troškovniku su navedene samo ploče i njihova kvadratura, a nisu navedene karakteristike ploča, te zbog toga nije bilo odstupanja od troškovnika tvrtke Spegra u odnosu na projekt tvrtke Apsida. Dodatak ugovora koji se odnosio na zamjenu svih priloženih ploča se odnosio samo na količinu tih ploča.

Joško Čeh je, kako ne bi došlo do zbunjivanja svjedoka, pitanja ostalih odvjetnika shvatio na način da svjedok nije našao ili se ne sjeća koje je projektno rješenje predvidio projektant. Pa ga je upitao detaljnije.

Na njegov upit da se izjasni što je u projektu Apside predviđeno za zamjenu ploča obloge stropa i poda,svjedok navodi da u tom projektu stoji da će umjesto starog materijala kojim je obložen strop i zidovi biti ugrađen materijal koji po svojim svojstvima i obliku odgovara postojećem materijalu.

Pitao ga je i ima li uvida koja su svojstva gorivosti ranijih obloga.

Barbir izjavljuje da nije imao uvid u svojstva gorivosti prvotnog materijala koji se nalazio kao obloga na zidovima u stropu, te da nije imao uvid niti u svojstva gorivosti materijala koji je nanovo ugrađen umjesto prvotnog. Ali je tijekom istražnih radnji dobio uvid u certifikat novo ugrađenih materijala koji je bio goriv.

Ponovno ga odvjetnik Čeh pita, ovaj put na nogama, je li sada može zaključiti jesu li prije bile gorive ili ne gorive. Ali i koje su dužnosti bile Pera Miletića koji je bio imenovan nadzornim inženjerom.

Na njegov upit svjedok izjavljuje da ne zna koje su dužnosti i obveze nadzornog inženjera i to govoreći sa stajališta svoje struke.

Čedo Prodanović, kao odvjetnik drugookrivljenog Nikole Rukavine upitao je Barbira zna li iz iskustva da može biti više osoba s obzirom da je prozvao i kazneno prijavio samo dvije odgovorne osobe.

Odgovara kako u zapisniku nema odgovorne osobe, nije imao podatke o identitetu osobe koja bi odobrila ugradnju tih ploča, kao što je već rekao te ploče su imale F oznaku što je ukazivalo na njihovu zapaljivost a u ovom trenutku on ne zna od čega su te ploče bile napravljene Kao što je već rekao HEP je svojom odlukom imenovao Mata Miškovića kao odgovornu osobu te je on taj podatak uzeo zdravo za gotovo. Dodaje kako mu je Pero Miletić dao izjavu da je on certifikat o ugrađenom materijalu dobio od g. Vučića u prostoru ispred pogona. Zapisnik je sačinio prije podnošenja kaznene prijave, na upit branitelja zašto je u tim zapisnicima naveo Pera Miletića kao osobu koja je odobrila ugradnju tih materijala, a da kasnije nije podnio kaznenu prijavu protiv Miletića nego samo protiv Mata Miškovića, svjedok izjavljuje da je već naveo da je za njega odgovorna osoba bio Mato Mišković i to na temelju imenovanja od strane svog poslodavca HEP-a.

Gordan Preglej, odvjetnik trećeokrivljenog Starmana, upitao ga je je li imao na uvid osnovni ugovor za ugradnju navedenih ploča. Koja je osoba zadužena za tehničke specifikacije od strane naručitelja? Ima li saznanja tko prema tom ugovoru određuje nadzor od strane naručitelja? Je li vidio rješenje o imenovanju nadzornog inženjera? Zna li uopće tko je bio nadzorni inženjer na tom radilištu? Tko je bio ovlašteni predsjednik pogona? Sve je to bio Pero Miletić.

Ne sjeća se što je sve bilo priloženo osnovnom ugovoru. Ne zna koja je osoba bila zadužena za tehničke specifikacije, ne zna tko je trebao odrediti nadzor od strane investitora, nije vidio ni rješenje o imenovanju nadzornog inženjera, ne zna tko je bio ovlašteni predstavnik pogona.

Preglej je svjedoku priložio zapisnik koji je Barbir vlastoručno potpisao 2019. godine, te mu je citirao dio iz zapisnika.

‘Po meni nadzorni inženjer koji je bio odgovoran za provedbu i nadzor na poslovima ugradnje tih ploča, nije odgovorna osoba, u smislu zaštite na radu, a ne zakona o gradnji.’ – zaključio je Barbir.

Nakon što mu je predočena izjava o usklađenosti projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa kojom je projektant Miljenko Miljak iz tvrtke Apsida izjavio da je tehnička dokumentacija izrađena u skladu sa zakonom u uređenju NN153/13, te da ista sadrži sva tehnička rješenja za primjenu propisanih i priznatih pravila zaštite od požara i zaštite na radu kojima projektirano sredstvo mora udovoljit. U vrijeme uporabe svjedok izjavljuje da nitko u tu izjavu ne može posumnjati ako se projekt sadržan u njoj ispoštuje u cijelosti.

Janjko Grlić, odvjetnik četvrto okrivljenog Nujića, upitao ga je zašto je 2019. pozvan, tko ga je pozvao i što je on točno tamo trebao raditi.

Na njegov upit Barbir navodi da ga je njegova šefica iz Splita uputila na mjesto požara u Platu iz razloga što kolegica Anuška Šutalo nije mogla izaći na lice mjesta prije podnošenja kaznene prijave nije se s nikim savjetovao vezano za podnošenje te kaznene prijave, niti je ikoga kontaktirao vezano za sadržaj te kaznene prijave.

Odvjetnik Zvonimir Hodak Barbira pita više o cijeni i detaljima ugovora između investitora i izvođača koji se tiču PVC ploča.

Svjedok navodi da je imao ugovor između investitora i izvođača, te u tom ugovoru stoji da se kao nove ploče imaju ugraditi one koje imaju identična svojstva i dimenzije kao i stare ploče, no u projektu Apside lijepo stoji da se ne smije ugrađivati materijal bez da je isti certificiran.

Znate li tko je Berislav Borovina? Jeste li ga u iti jednom trenutku kontaktirali i jeste li mu rekli da je kriv za smrt troje ljudi, upitao ga je Hodak.

Svjedok izjavljuje da ne pozna osobu koja se zove Berislav Borovina i na daljnji upit kaže da ga je zvao na telefon kako bi od njega ishodio svu potrebnu dokumentaciju i nije mu tada na telefon rekao da je njegov čovjek kriv za smrt troje ljudi. On je nazvao tu osobu bez da je prethodno poznavao istu u svrhu ishođenja dokumentacije. Od g. borovine je zatražio dokumentaciju koja se odnosi na ovlaštenika poslodavca, u ovom slučaju g. Vučića, jer po zakonu o zaštiti na radu poslodavac imenuje ovlaštenika za zaštitu na radu, u ovom slučaju Vučića koji je ujedno bio i imenovan kao inženjer gradilišta.

Mato Mišković kao prvo okrivljeni ističe kako svjedok problematizira plan evakuacije i pita ga je li provjerio je li taj plan izradila ovlaštena tvrtka.

Svjedok navodi da je imao na uvid plan spašavanja, ali nije provjeravao tko je izradio taj plan, jer društvo HEP ima svoju stručnu službu zaštite na radu koja je ovlaštena za izradu takvih planova.

Upitao ga je i zašto je zvao g. Berislava Borovinu s obzirom da se on ne spominje u ugovoru.

Na njegov upit Barbir navodi da ga je kontaktirao umjesto gđe. Maje Borovine zbog smrti njihovog sina koja se dogodila neposredno prije ovog događaja i nije bila u stanju komunicirati. G. Borovina je dostavio dokumentaciju.

Starman ga je upitao smatra li da projektant kao ovlašteni inženjer je odgovorna osoba za ono što radi. Kao i ima li informaciju koliko je inspekcija od 2010. do danas napravljeno.

Svjedok ne zna koliko je inspekcijskih nadzora od njegove službe provedeno od te godine do danas, misli da je sigurno bio jedan.

Peto okrivljeni Miljenko Vučič upitao je Barbira što zna o zakonu o građenju. Zna li da nije dozvoljena ugradnja materijala F, te kako to nije navedeno.

Nije mi poznat zakon osim članka 55, obveza izvođača radova je odrediti koordinatore. Nije mi dostavljen građevinski dnevnik od 27. listopada, a trebao je biti dostavljen. U projektu tvrtke Apsida stoji da je materijal koji je trebao biti ugrađen morao biti podložan normativu.

‘Nije mi poznato je li izvođač postupao po zahtjevima. Kao što sam već rekao od 2010., ja nisam kao inspektor zaštite na radu vršio inspekciju u pogonu Plat’ – dodao je.

Na pitanje okrivljenog Nujića izjavljuje da je on inženjer strojarstva, ali da nije polagao stručni ispit, ali jest zaštite na radu.

Pregleja je zanimalo je li u radu Iva Lise, koji mu je davao dokumentaciju, našao propuste u radu.

Svjedok izjavljuje da je razgovarao s Ivom Lisom koji je ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu i od požara, isti mu je dostavio potrebnu dokumentaciju. Nije pronašao propuste u obavljanju dužnosti Iva Lise kao ovlaštenika za zaštitu na radu i od požara. Lise mu nije iznio nikakve primjedbe na taj ugrađeni materijal niti je imao na uvid dokumentaciju čiji sadržaj upućuje na to da je Ivo Lise davao primjedbe na novo ugrađene PVC ploče. Nema podatak je li Lise znao za ugradnju tog materijala koji je trebao znati. Imao je i obvezu obilaska pogona s obzirom da su se u istom obavljali radovi, a sve je sigurno trebao vidjeti po pitanju izmjene ploča.

‘Lise je trebao prigovoriti na ugradnju, ali nisam siguran da je znao.’
, dodaje Barbir.

Joško Čeh ulaže primjedbu jer je iskaz suprotan prvotnom iskazu, te sam svjedok netočno opisuje poslove i odgovornost osobe nadzornog inženjera, te ujedno odgovorne osobe zadužene za izvršenje ugovora, konkretno Pero Miletić. Također primjedba na dio da je kaznenu prijavu podni sukladno svojim ovlastima zbog napravljenih propusta iz njegove strukovnosti tj. iz zaštite na radu. Prijava nije podnesena zbog toga nego zbog članka povezanog s 221, a to predstavljaju teška kaznena djela protiv opće sigurnosti, opasnog izvođenja radova, a ne zaštite na radu.

Čedo Prodanović iznosi prigovor na dio iskaza svjedoka kada govori o svojem (ne)prijavljivanju određenih odgovornih osoba, svjedok iskazuje strogo formalistički što je promašeno jer je njegov zadatak kao instruktora zaštite na radu bio da on utvrđuje činjenice a ne da samo reproducira i prihvaća tuđe utvrđenja već to ukazuje da svojim pristupom uz još neke osobe u ovom postupku trasira odgovornost, isključuje u jednom smjeru s ciljem da se istovremeno eskulpiraju druge kazneno pravne osobe.

Ostali odvjetnici okrivljenika se priključuju prigovoru.

Vučić je najavio podizanje kaznene prijave protiv svjedoka.

Nakon više od dva i pol sata završeno je svjedočenje prvog svjedoka Dragana Barbira.

U SUDNICU JE UŠAO DRUGI SVJEDOK IVICA TOMAŠEVIĆ.

Tomašević je u vrijeme nesreće radio za splitsku tvrtku Fluting koja je izvodila dio radova u pogonu HE.

Svjedok na pitanje odvjetnika Cibilića izjavljuje da ne zna identitet dvojice ljudi koja su mu rekli da ne zatvara taj otvor u zidu niti zna čiji su bili zaposlenici jer na to nije obraćao pažnju.

Odvjetnica Košta upitala ga je bi li ih mogao prepoznati i opisati.

Izjavljuje da ne bi mogao danas prepoznati te dvije osobe koje su mu rekle da ne zatvara taj otvor u zidu. Nije nakon ovog događaja sa svojim šefom Ivanom Konjarcem razgovarao o tom događaju, u prostorije pogona su ugrađivane protupožarne knauf ploče.

‘Kad bi dolazio u pogon obaviti svoj dio posla, ne bih se javljao nikome od radnika HEP-a iz pogona. U početku nas je Ivica Sikavica dovozio i on bi nam govorio što trebamo napraviti. Napominjem i da sam prije ove ugradnje ploča dolazio i obavljao građevinske radove u pogonu’ – dodaje Tomaševič.

Joško Čeh upitao ga je jesu li drugi, manji otvori sanirani.

Tomašević navodi da su drugi, manji otvori koje je spomenuo zatvoreni tj. sanirani samo je ostao ovaj jedan otvor dimenzija 1,5 x 1,5. Ti manji otvori koji su sanirani se nisu nalazili na istom zidu na kojem se nalazio taj otvor koji je ostao nesaniran.

‘Nakon što sam napustio pogon, taj otvor ostao je otvoren, ja sam u pogonu bio 2018. ili 2019. godine , tj. tom prilikom su izvođeni ti radovi.‘ – dodaje.

Na upit odvjetnika Tokića, izjavljuje kako je firma u kojoj je bio zaposlen bila podizvođač.

Odvjetnik Grlić upitao ga je tko je za njega bio Ivica Sikavica i tko ga je njemu predstavio kao osobu odgovornu za izdavanje naloga.

Zamolio ga je da se okrene prema optuženicima i reče je li tu jedna od odgovornih osoba.

Svjedok navodi da je Ivica Sikavica direktor jedne tvrtke i da je njegov poslodavac rekao da mora slušati upute g. Sikavice, nakon što se okrenuo prema optuženicima, svjedok izjavljuje da ne poznaje niti jednog, te ne može niti jednog prepoznati kao jednu od dvije osobe koje su mu rekle da ne zatvara otvor u zidu. Izjavljuje da mu osim Sikavice nitko drugi nije davao naloge za obavljanje posla u pogonu HE u Platu.

Hodak ga je upitao je li u vrijeme kad je dobio nalog da zatvori otvor, u tijeku bili radovi na postavljanju klimatizacije, na što je Tomašević odgovorio kako nije.

Nujić ga je upitao gdje se nalazila cigla kojom je trebao zatvoriti otvor, kao i tko mu je dao nalog da se zatvori otvor.

Cigla se, kako tvrdi svjedok, nalazila u blizini tog zida. Ivica Sikavica mu je rekao da će se taj otvor zatvoriti nakon što kroz njega prođe ventilacija. Ne zna tko je vodio radove na postavljanju klimatizacije u pogonu. Nakon što su mu dvije osobe rekla da ne zatvara otvor, obavijestio se Ivana Konjarca, a nije o tome obavijestio Ivicu Sikavicu. Na upit Nujića izjavljuje da oni nisu ni započeli radove na zatvaranju tog otvora.

Više informacija u informativnom programu Dubrovačke televizije u Dnevniku u 18 sati.