Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić poslao je priopćenje na temu dodjele korištenja građevinskog zemljišta. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Prije skoro četiri godine, po uzoru na neke druge gradove u RH na gradskom vijeću predložio sam da se pokrene postupak za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na korištenje građanima Grada Dubrovnika. Osim zemljišta koje je u vlasništvu RH, postoje i drugi subjekti koji imaju neobrađeno poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu, među njima i sam Grad Dubrovnik. Temeljem tog prijedloga i pokrenute inicijative, Grad Dubrovnik je dao izraditi Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na svom području koji je usvojen na gradskom vijeću početkom 2021. godine, da bi potom i Dubrovačko – neretvanska županija dala suglasnost na isti.
Osim izrade Programa, Grad Dubrovnik je konačno mapirao i popisao svu svoju imovinu, među kojom se nalazi i poljoprivredno zemljište u njegovom vlasništvu pa je ukupna površina i potencijal za razvoj male poljoprivrede sada još puno veći.
Ukupna površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i Grada Dubrovnika na gradskom administrativnom području sada iznosi preko 70 ha. Samo za podsjetnik, a i radi same percepcije o tome o kolikoj površini je riječ, jedan hektar, kao mjerna jedinica za površinu, iznosi 10.000 m2 ( 100 x 100 m ).
Što sada napraviti?
Krajnje je vrijeme da Grad Dubrovnik ponudi na raspolaganje našim sugrađanima nevedena zemljišta bilo da oni ista žele koristiti za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda za osobne potrebe ili za plasman na tržište putem svojih OPG-ova.
Stoga predlažem sljedeće:
• Žurnu izradu Pravilnika o dodjeli zemljišta te raspisivanje natječaja
• Osnivanje Povjerenstva za dodjelu zemljišta, koje mora uključivati predstavnika zainteresiranih građana
• Donošenje kriterija za dodjelu zemljišta uz uključivanje socijalnog cenzusa kao jednog od ključnih preduvjeta za dodjelu poljoprivrednog zemljišta,
• Ponuditi zemljište u zakup po simboličnom cijenama
• Obavezu korištenja domaćeg sjemena u sadnji
• Stvaranje preduvjeta za navodnjavanje dodjeljenog poljoprivrednog zemljišta korištenjem spremnika vode za sakupljanje kišnice ukoliko na zemljištima / parcelama ne postoji izravan pristup vodi
• Zamljište koje se ne dodijeli građanima treba dodijeliti OPG-ovima za proizvodnju domaćih proizvoda koji se mogu plasirati u turistički sektor
• Osim poljoprivredne proizvodnje, predlažemo da ostatak i veće nedodijeljene površine ponude za razvoj stočarstva van užeg gradskog područja
Urbana permakultura
Također, među građanima postoji visok stupanj interesa za obrađivanjem zapuštenih površina na najužem gradskom području, pa bi takvi ( tzv. URBANI VRTOVI ), osim primarne namjene uljepšali gradske vizure, ali i mogli poslužiti za edukaciju najmlađih.
Permakulturni projekti doprinose očuvanju zelenih površina u gradovima. Dubrovniku je, nažalost, urbana permakultura potpuno nepoznat pojam. Prepoznavanjem projekata urbane permakulture, lokalne vlasti pomažu svojim građanima pri uzgoju vlastite ekološke zdrave hrane s ciljem zdravije ishrane te istovremeno uštede dijela sredstava namijenjenih za prehranu, ali i čuvaju zelene površine od prenamjene u građevinske zone.
Kada govorimo o urbanoj permakulturi, predlažemo napraviti sljedeće :
• REGISTAR POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA koje se nalaze na administrativnom području Grada Dubrovnika, a koje nisu obuhvaćene PROGRAMOM RASPOLAGANJA poljoprivrednim zemljištem.
• organizirati cikluse interaktivnih edukacija za sve zainteresirane sugrađane o URBANOJ PERMAKULTURI i mogućnostima participacije građana u uspostavljanju vrtova u Gradu Dubrovniku, hrane na balkonu ili gradskih društvenih vrtova
Potencijalni primjer dobre prakse
Na području poviše Hladnice, u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik, se nalazie dvije parcele u vlasništvu Grada Dubrovnika u ukupnoj veličini oko 25000 m2 ( oko 2,5 Ha )
• Taj prostor je neuredan i zapušten do te mjere da su šumski putevi djelomično zakrčeni ostacima slomljenih stabala, suhozidi zapušteni i djelomično urušeni, te da je cijeli prostor većim dijelom obrastao u korov
• Obzirom da je taj vrijedni prostor u samom u užem dijelu Grada Dubrovnika, idealan je provedbu projekta urbane permakulture
• Preduvjet za to je čišćenje i odvoz smeća, hortikulturno uređenje, uređenje pješačkih staza, a sve kako bi se taj vrijedan prostor doveo u funkcionalno stanje
Uporedno s tim, stručnjaci sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu moraju biti konzultirani kako bi obišli prostor, uzeli uzorke zemlje te napravili elaborat koji bi se odnosio na mikrolokacije koje su povoljne za razvoj projekta urbane permakulture u sklopu površine, te prijedloge poljoprivrednih kultura koje se na toj mikrolokaciji mogu saditi.
Iskreno se nadam da će nakon nekoliko nepotrebno izgubljenih godina Grad Dubrovnik započeti slijediti trendove koji su već odavno prisutni u osviještenom svijetu. Iznošenjem konkretnih prijedloga i smjernica nastojim dati vjetar u leđa pripremi i samoj realizaciji ovog egzistencijalno važnog projekta za mnoge naše su građane. Stoga se nadam da će se prestati tražiti razlozi kako još odugovlačiti s realizacijom ovog projekta i da će se žurno napraviti sve da se vrijedno neobrađeno zemljište konačno dodijeli našim sugrađanima, jer se u četiri izgubljene godine na nepotrebnom administriranju moglo proizvesti jako puno ekoloških poljoprivrednih proizvoda.
Gradski vijećnik
Maro Kristić”
