U večerašnjoj ‘Točki gledišta’ na temu potresa gostovali su seizmolozi s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu Marijan Herak i Josip Stipčević. Naime u Dubrovniku je prije nekoliko dana održan međunarodni skup koji je okupio seizmologe i geofizičare. Jedan od ciljeva bio je premrežiti područje između Apenina i Karpata te Alpa do juga Italije i Grčke gustom mrežom seizmografa te unaprijediti međunarodnu suradnju među znanstvenicima kako bi se bolje bolje upoznala unutrašnja građa i tektonika Jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova u središnjem Sredozemlju.
S obzirom da je seizmička opasnost u Hrvatskoj najveća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji naglasak u emisiji bio je upravo na potrese na dubrovačkom području.
Na pitanje zašto je Dubrovnik najtrusniji odgovor je dao seizmolog Josip Stipčević.
– Te kretnje Jadranske mikro ploče su posebno izražene na jugu Hrvatske iz razno raznih razloga, na dubrovačkom području i Crnoj Gori gdje imamo velike potrese kao što je bio dubrovački u 17. stoljeću – kazao je između ostalog Stipčević.
Seizmolog Herak je istaknuo i potres iz 1979. godine u Crnoj Gori.
– Nama se čini da je veliki dubrovački potres, velika trešnja i onaj crnogorski, da su otprilike bile magnitude tu negdje – komentirao je Herak.
– Možemo usporediti učinke potresa koji su se dogodili u Dubrovniku i možemo usporediti učinke potresa recimo u Ulcinju od 1979. I oni su usporedivi. Također udaljenost do koje se trešnja osjetila je usporediva. Razumno možemo očekivati da je dubrovački potres imao magnitudu nešto malo preko 7. To je veliki potres. I nije čudno da se dogodio. Sigurno će se dogoditi opet, ali nemoguće je reći kada – kazao je Herak.
Više donosimo u video isječku.
