U tijeku je peta sjednica Gradskog vijeća grada Dubrovnika. Kao prva točka dnevnog reda predviđena su vijećnička pitanja.

Nazočno je 20 od 21 vijećnika. Odsutan je Nikša Selmani iz Srđ je Grad.

Na samom početku sjednice predsjednik Gradsko vijeća predstavio je i točke dopune dnevnog reda, njih četiri, između ostaloga i suglasnost Libertasu za kreditno zaduženje za nabavu autobusa.

Pero Vićan (DDS) – predlažem da sa današnje sjednice iznimno izuzmemo vijećnička pitanja pa da možda napravimo tematsku sjednicu i nazovemo je vijećnička pitanja 2021.

Željko Raguž (DUSTRA) – g. Vićan me preduhitrio. Slažem se da u dnevnom redu sa izvješćem i rebalansom gdje svi mogu postaviti pitanja da na početku ne gubimo vrijeme na vijećnička pitanja ili da je stavimo kao zadnju točku dnevnog reda.

Ovaj prijedlog nije usvojen.

  1. VIJEĆNIČKA PITANJA

Ivan Cetinić (KLGB Ivice Roka) – moje prvo pitanje ide vezano za Libertas. Vidim da je došao novi direktor, da su se pojednostavnile potvrde za djecu, nadam se da će se i dalje modernizirati. Vidio sam da je potpisan ugovor za smjenski rad od 10 posto. Ja imam informaciju da je to potpisano prije pa evo nije mi jasno. Ti ljudi kontroliraju karte, čujem da će kontrolirat i covid potvrde, pa hoće li i suvenirnicu otvorit? Tražim da ih se rastereti. Drugo pitanje tiče se muzeja. Hoće li imati posebnu kartu svoju, osim Kneževog dvora i hoće li ostati cijena od 130 kn za tu kartu? I hoće li se ljudima dizati plaće?

Mato Franković (dubrovački gradonačelnik) – o Libertasu – radimo na unaprjeđenju društva. O smjenskom radu – neće doći do toga da će vozači raditi u dvije smjene. To je dvokratni, a smjenski je definiran zakonom, kao i obveza tih koji tako rade. Sve ono što radimo u Libertasu ide u smjeru rasterećenja vozača. Razvija se projekt naplate karticom beskontaktnom u autobusu kako vozač ne bi morao mijenjati novac. Maksimalno će se rasteretiti vozači.
A muzeji – cijela filozofija DuCarda, kao glavna kartica mora biti nešto čemu ćemo usmjeravati sve svoje goste. A financije tj. plaće – mi smo pri kraju rješavanja kolektivnog ugovora. Potpisali smo ga, ali smo prolongirali njegovu primjenu. U trenutku poboljšane situacije doći do primjene kolektivnog ugovora. Dolazi sljedećeg tjedna predstavnik sindikata na sastanak da definiramo sve, ali sigurno će doći do poboljšanja kad se za to steknu uvjeti.

Ivan Cetinić (KLGB Ivice Roka) – ja bih da se ukine u dvije smjene rad. Neki rade par sati pa se vrate. TO je užas, pogotovo ljeti. A za muzeje – Knežev dvor ima posebnu kartu. Hoće li to tako ostati?

Ivan Maslać (HDZ) – pitanje je aglomeracije, 880 milijuna kuna. Koji su projekti planirani u ovoj i sljedećoj godini? Zanima me kako će utjecati sami prekid opskrbnih lanaca, cijene radova i hoće li to biti problem.
Drugo pitanje – TUP. Ide li grad u akviziciju posljednjeg prostora kojeg može iskoristiti za javne sadržaje i je li istina oko modela kupnje da se ide preko UTD Ragusa? Koje su Vaše vizije i što otvara kupnja TUP-a? Koja je razlika između ove i drugih kupnja u prošlosti?

Mato Franković (dubrovački gradonačelnik) – aglomeracija je veliki projekt. Ljudi ga od potpisa niti ne promatraju, ali uskoro će kad počne niz radova. Drugu fazu – raspisana je javna nabava, čeka se izbor izvođača u četiri grupe radova i početak se očekuje do proljeća 2022. kada ćemo to i osjetiti jer će veći dio grada biti raskopan. Aglomeracija je i započela. Radimo sad Mokošicu, plaća se iz tog projekta. Najznačajniji je natječaj za uređaj u Lapadu ispod Petke. Očekujemo velik interes, ali onaj koji se javi mora izraditi dokumentaciju i započeti projekt. Očekujemo raspisivanje do kraja ove godine. Raspisan je natječaj za nadzor, još se čeka okončanje natječaja za voditelja projekta. Prvotno je projekt vrijedio cca 600 milijuna kuna pa smo kasnije došli do 800 jer smo se prilagodili situaciji na tržištu. Očekujem da će opet doći do oscilacije, ali ne prevelike. Ministarstvo financija i regionalnog razvoja uputili su nas što se radi u takvim slučajevima.
TUP – istina je da je Grad putem UTD Raguse poslao pismo namjere i održali smo sastanak s predstavnicima TUP-a. Iskazali smo interes, ali treba nam dubinska analiza da vidimo što je to što košta 10 milijuna, koja su prava i obveze, ali i benefiti. Nama je zanimljivo zemljište u Komolcu. A centralni dio, to treba osmisliti. A ako ste mislili na kupnju prethodnih nekretnina koje smo kupovali ovdje pa je dolazilo na osudu od Srđ je grad. Oni se uvijek zalažu kad vide svoj osobni interes pa se za to uhvate. Naravno da je TUP u Gružu zanimljiv, da su se tu razvile priče koje donose benefite, ali to nije samo ono što se tu treba dogoditi, treba tu jedna transformacija pa da to bude kompatibilno i sa razvoje Luke Dubrovnik. Nećemo se ni na što odlučiti prije nego što to sagleda Gradsko vijeće. Iako ja kao skupština mogu donijeti odluku s navedenim društvom, mislim da je važno da nešto tako vrijedno raspravimo ovdje i dobijemo politički koncenzus.

Blaž Pezo (HDZ) – VUS da je pravo Gradu vezano za Lapadsku obalu, a neki vijećnici su skoro likovali na činjenici da su radovi zaustavljeni.

Mato Franković (dubrovački gradonačelnik) – to je jedan od najvrjednijih projekata na području Grada i njegova vrijednost je time i veća. Nikad privatni interes ne smije biti ispred javnog. Ne mogu shvatiti tvrtku koja nas pokušava u ovom projektu zaustaviti da bi nas ucjenjivala. Spremni smo razgovarati i doći do win-win situacije, ali ne na uštrb grada i građana. Taj pokušaj Upravnog suda u Splitu u kojem sud donese odluku i onda VUS sruši to i kaže da je bila nezakonita, to je zastrašujuće. 30 pilota je pobijeno, sad nastavljamo u blizini INA-ine pumpe, teren je dobar tako da ovim izvođačima oni kažu da su zadovoljni i da napreduje bolje nego što su očekivali. Vjerujem da će biti gotovo pobijanje pilota do proljeća sljedeće godine. Onda počinje drugi dio radova, iskop postojećeg trupa ceste. Vjerujemd a problema neće biti, ali spremni smo razgovarati.

Ivana Šepak (DUSTRA) – nedavno je pročelnica Pikunić Vugdelija najavila izgradnju ceste oko Kineskog zida. Dobila sam dosta upita je li to istina i hoće li to zaživjeti pa molim odgovor.

Franković – započet je postupak, napravljen je geodetski snimak i podloge. Ide uskoro izrada glavnog projekta pa ishođenje građevinske dozvole. Vjerujem da ćemo dobiti dozvolu građevinsku sljedeće godine pa kad osiguramo sredstva započinjemo s projektom. Izradili smo svu dokumentaciju i za cestu Tamarić u Mokošici. Do kraja godine ćemo završiti postupak i aplicirati za EU fondove.

Maro Kristić (MOST) – problemi otočana – Postira se nasukala. Taj oldtimer se nakon remonta očito vratio u još gorem stanju i pitanje je kad će se dogoditi nova havarija. Jadrolinija je koncesionar, ali postoji ogromna odgovornost Grada. Što ste postigli po ovom pitanju kao saborski zastupnik?
Drugo pitanje – Centar za autizam tj. za odrasle osobe s pojavnim oblicima. Tko god je imao priliku razgovarati s roditeljima uvjerio se koliko napora ulažu da djeca ili štićenici imaju bolji život. Grad je nositelj projekta, pridružila se i županija. Što se s time događa? Razmišlja li se o prijelaznom rješenju do izgradnje centra?

Franković – pročelnica Svilarić je nedavno s predstavnicima Elafita održala sastanak s direktoricom agencije za linijski promet i upravom Jadrolinije. Postoji inicijativa agencije vezano za uvođenje višetrajektne linije umjesto postojeće. Mi smo se usprotivili. U međuvremenu se dogodila situacija s Postirom. Mi smo preko UO složili pismo koje ćemo uputiti Agenciji i tražiti novi brod za liniju na kojoj je vozila Postira. Svejedno tko će biti koncesionar. Nama je bitno da usluga bude kvalitetna.
A o centru za autizam – mi smo voljni izraditi takav objekt koji nije samo centar za autizam, nego bi obuhvatio i druge različite bolesti koje su prisutne na području grada i županije. Povjerenstvo je odradilo dio posla, no na e-savjetovanju je Zakon o socijalnoj skrbi koji bi uredio način rada pa kad se to završi možemo korak dalje. Idući tjedan imam sastanak s povjerenstvom. Moramo se i mi žuriti jer EU fondovi koji bi ovo financirali uskoro idu u raspisivanje. Ne mislim da Grad ili Županija može naći privremeno rješenje. Svi smo se mi mogli pokazati, kao i Božo Petrov pa nije uspio. Čuli smo od majki iz Metkovića da se nailazili kod njega na zatvorena vrata. Neka on drži misu u Metkoviću. Ovo nije odgovornosti jedinice lokalne samouprave, ali mi smatramo da trebamo napraviti iskorak. I onda očekujemo da to prepoznaju i ostali politički akteri. A ne da se netko potkusuriva, pogotovo da nam netko dolazi pa da nam soli pamet. Imao si kume priliku i tamo si se mogao pokazati.

Maro Kristić (MOST) – mislim da svi koji otvaraju ovu temu to rade iz dobrih plemenitih razloga. Zato sam i molio jer mislim da je to od javnog interesa da se svi zaključci povjerenstva objavljuju javno kako bi svi mogli sudjelovati. Spominjao sam prijelazno rješenje jer smo svi svjesni da se centar neće odmah otvoriti jer treba vremena za to. Postoji navodno po informacijama kojima rapsolažem dio kapaciteta u udruzi Dva skalina pa možda se dio tako može riješiti za odrasle autiste.

Ivan Tropan (SDP) – u organizaciji Zajednice gradova održana je konferencija savjeta mladih. Trebalo bi se objavljivati sve na stranicama. Gradonačelniče, vidjeli ste koliko su aktivni savjeti mladih u drugim gradovima. kako ćete aktivirati naše članstvo? Hoćete li pokrenuti novi natječaj?
Drugo pitanje – svima nam je poznato da se grad zaduživao pa molim iznose anuiteta koji nam dolaze na naplatu. Odgovor može i pismeno.

Franković – Udruga gradova je tražila jedan grad koji može biti grad primjer po okupljanjima mladih i odlučili su se za Dubrovnik na inicijativu Savjeta mladih. Mi smo napravili Centar za mlade različitih profila u kojem se druže i nadopunjuju. Zahvaljujući Ragužu, taj prostor smo zakupili u Luci Dubrovnik i tu se odvijaju sjajne aktivnosti. Djelovao je Savjet, ali želimo više. Mandat je počeo 2019., a kad završi birat će se novi.
O zaduženjima – to ne predstavlja financijsko opterećenje radu Grada. A i kad dođu, to je razina od par milijuna kuna, nije nam opterećenje za sustav kao što je Grad. Nije sramota zadužit se nego ne moći pomoći onima kojima treba. U trenutcima kad je grad izgubio pola prihoda, mi nikome nismo vrata zatvorili. Razina pomoći Grada gospodarstvu je išla do 100 milijuna kuna godišnje. To bi nam danas zatvorili financijsku priču, ali smo tad htjeli pomoći gospodarstvu. Pogledajte druge gradove poput Rijeke koja proračun završava godišnje s minusom. Pogledajte Zagreb – koliko su pali prihodi? A oni kažu da od ožujka nisu školama isplatili dotaciju za potrebe školstva. Mi nikoga nismo zakinuli, plaće smo smanjili za 10 posto. Svima pomogli, zakinuli naše zaposlenike da bismo mogli pomoći i nije to bilo lako. Nije sramota uzeti kredit, sramota je ne znati ga vratiti.

Ivan Tropan (SDP) – rekli ste dva milijuna kuna. Ja sam tražio iznos godišnjeg anuiteta.

Olga Muratti (HSU) – na Šipanu živi obitelj do koje se ne može nikako osim oješke. Godinama im se obećavalo, ali se nije ostvarilo to da ih se poveže s najbližim susjedima koji su udaljeni oko kilometra od prvi susjeda. hoćete li iznaći mogućnosti i obitelji osigurati prilaz kući kako bismo i njima omogućili uljuđeno življenje i dostojanstveno starenje?
Drugo pitanje – OŠ Marina Držića imamo problema sa sigurnosti učenika jer je obližnja ulica osigurana za službeni parking vozila MUP-a. Svi su izloženi opasnosti jer za prolazak nemaju pješački. Hoćete li osigurati učenicima i građanima sigurno korištenje Volantinove ulice?

Franković – o gđi Mari na Šipanu – to je dugogodišnji problem jer nemaju pristupnu cestu. Imamo neriješene imovinsko-pravne odnose i nerazumijevanje jedne obitelji za potrebe gđe Mare, odlučili smo se za gradnji vatrogasnog puta i kroz taj projekt osigurat ćemo potrebna sredstva da se probije put do njene kuće. Tako će osim vatrogasaca moći doći i drugi. Neću imenovati, ali sprječava nas jedna obitelj da uzmemo par kvadrata zemlje pa da omogućimo gđi Mari prilaz do kuće pa upućujem toj obitelji javni apel.
Za ulicu Volantina – napravili smo projekt kako bi ta ulica trebala izgledati, gdje bismo preselili taj vozila i predstavili smo to g. Pavličeviću, dao je odobrenje i sukoro krećemo u realizaciju da se postigne sigurnost i za pješake i za vozila.

Anita Bonačić Obradović (SDP) – Otvoreni grad trebao bi omogućiti uvid u proračun, plaćanje računa i sl. Prezentirajući taj projekt izdvojili ste vox populi da i građani sudjeluju. Zanima me je li grad to dovoljno iskomunicirao i koliko se građana javilo?

Franković – nedavno je tvrtka Apsolon provela analizu za prošlu godinu i otkrila da je Dubrovnik šampion po pitanju digitalnih tehnologija. Napravili smo sjajnu platformu koju sad drugi kopiraju. Vox populi smo minimalno koristili jer proračun za ovu i sljedeću godinu ne obuhvaća otvorena sredstva koja možemo dati građanima. Brojne stavke su nam zadane i držimo se nužnog i neophodnog financiranja, a ostalo ide iz EU fondova i nacionalnog proračuna. Nažalost sad se moramo držati nužnog i neophodnog kako bismo dočekali bolja vremena u kojima ćemo moći doći do krune, a to je da građani budu uključeni i da svaki kotar ima svoj projekt kojeg usvajaju, glasaju, koji će se uključiti u proračun. Nažalost, pandemija nas je zaustavila, ali sve smo pripremili.

Bonačić Obradović – ne bih voljela da po participativnom budžetiranju budemo tek 18. na listi.

Andro Vlahušić (nezavisni vijećnik) – stanovanje je pitanje koje je zapravo najvažniji projekt u Gradu koji se tiče svih naših građana. Nismo učinili dovoljno. Prije 5 godina smo imali par odluka, skinuto je s dnevnog reda. Planirate li riješiti Mokošicu i što prije staviti na GV već i predložiti cjeloviti način upravljanja tako da Grad ima u svom vlasništvu Vrtlar stanove pa i u skladištu Vodovoda pa ima i zemljišta od Vrtlara pa me zanima hoćemo li dobiti cjeloviti pristup modelu stanovanja.
Drugo pitanje – placa u Gružu – kad će radovi? Bilo je rečeno na proljeće, a eto zime sad.

Franković – slažem se da je stanovanje ključno pitanje. Projekt koji smo započeli dubrovačke stanogradnje nisam ni znao da će to biti ledolomac ne samo za Dubrovnik nego i ostale gradove. Postoji Zakon o vlasništvu koji ograničava jedinice lokalne smaouprave po pitanju prodaje i dodjele nekretnine. Sukladno tom zakonu, obveza bi nam bila da izvršimo procjenu i prema toj cijeni je prodajemo. A druga obveza procjena najma. TU se onda ne radi o mjeri pomoći za mlade nego gospodarskoj djelatnosti. Na to smo upozorili sva tijela kak bismo došli u sustav da transparentno dodijelimo nekretninu, radilo se o zemljištu, stanu ili financijskoj dotaciji. RIF nam je dao presjek zakonskih mogućnosti i došli do toga da je potrebno izmijeniti uredbu u Ministarstvu financija. Sutra imam sastanak s ministrom i predloćžit ćemo mu izmjene. Ne mora to u Sabor, može to ministar sam. Nadam se da ćemo slomiti sve barijere koje nam drugi zakoni daju i dobiti mogućnost pomoći mladim obiteljima. Mladima treba pomoći, model pronaći, ali i ostati u zakonskim okvirima.
Tržnica u Gružu – arhitekt Dinko Peračić je napravio projekt, dobili suglasnost konzervatora i građevinsku dozvolu, sad smo u postupku osiguravanja kreditnih sredstava. Na tržištu ima dosta povoljnih kredita. Tvrtka Sanitat to može financirati iz svojih sredstava, ali to nema smisla kad imamo dobre kredite s niskim kamatama. Kasnije će biti na sjednici prijedlog o zaduženju Libertasa. Dakle kamata od 0,9 posto i takav benefit moramo iskoristiti. Javna nabava će, nadam se, krenuti do Božića pa da radovi krenu sredinom sljedeće godine i par mjeseci će to trajati pa će biti gotovo na dobrobit svih sugrađana.

Vlahušić – mi ćemo onda radove imati najesen. A o stanovanju – čak i ako ministarstvo donese takvu odluku, mi ćemo morati donijeti odluku o cijeni stana, a koliko ja znam to je više od dvije tisuće eura po kvadratu. Ako grad ima mogućnost kupiti TUP i tu graditi stanove – tp je idealan prostor. GUP-om ne treba ništa mijenjati, a dobili bismo 200 stanova.

Marković – Nakon prošlotjednih kiša na Vojnoviću kraj vrtića Palčica opet je poplavilo. U kojoj je fazi odvodnja Batala, je li taj projekt u aglomeraciji. Je li u planu rješaanje prometa na tom potezu? I drugo pitanje je li bilo razgovora sa zračnom lukom Dubrovnik o promjeni imena u najvećeg hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića.

Franković – Sustav nije dio sustava aglomeracije. To cijelo područje bi trebalo biti riješeno novim sustavom odvodnje od škole Montovjerna kroz park i završio bi na Batali. Dobili smo za njega građevinsku dozvolu i očekujemo sredstva. Samim time bi se drastično smanjila voda na Vojnoviću. Za sustav oborinske odvodnje Kantafiga se pravi dokumentacija jer se radi o dijelu gdje graničimo s pomorskim dobrom i Lučkom upravom, ali ja se nadam da bi novce trebali dobiti krajem ove ili početkom iduće godine kako bi sljedeće godine završili projekt. Sve imamo, čekamo samo sredstva. Po pitanju imena još nije određena cijna procedura, nadamo se da će biti podržan naveden prijedlog i da će se u konačnici realizirati. Okvinre rokove nemamo, ali ispitat ćemo koje još procedure treba dovršiti.

Željko Raguž (DUSTRA) – Elafiti gate i naplata ulaza u Veneciji.

Franković – taj projekt donijet će brojne dobrobiti i povezalo bi nas bolje s otocima. U idućih godinu dana želimo promijeniti prostorno-plansku dokumentaciju za to područje, izgradimo parking mjesta i da krenemo u prijavu projekta na EU fondove. Dvije to tri godine je okvirno kad bi se to moglo napraviti.
O Veneciji i naplati – svaki grad ima svoju viziju. I mi to imamo, ali uveli smo to na mudriji i lukaviji način, kroz naplatu zaustavljanja autobusa na Pilama. Uskoro ćemo kroz projekt Resiliance and Recovery početi graditi Park’n’Ride sustav da automobili ne idu u grad. Cijena nije presudni faktor u odbijanju ljudi ili smanjenju gužvi jer nama se događalo da smo dizali cijene, a ljudi nisu popuštali.

Ivica Roko (KLGB Ivice Roka) – trebale bi se obojati zebre diljem grada i napraviti drveni pultovi ispred butiga da se ljudi naslone i popiju piće.

Franković – vidjeli ste da je započelo bojanje signalizacije na području Grada. Vjerujem da će u dva tjedna sve biti završeno. U Mokošici je značajan dio toga napravljen. Ovaj dio koji se nalazi blizu pkola smo odradili prije početka školske godine. U iduća dva tjedna ćemo ostalo.
A o pultovima – pitat ćemo konzervatore pa ćemo vam dati službeni odgovor na to.

Petra Marčinko (Srđ je grad) – dopuna odluke o ugostiteljskoj djelatnosti. Nakon sjednice o prevenciji kriminaliteta u GK Grad došči su do zaključka što treba učiniti kako bi se omogućilo mjerenje i kažnjavanje buke. Primili ste 20. rujna prijedlog koji opisuje zapažanje komunalnog redara i koji su daljnji koraci i predloženi postupak pa nas zanima što je s time bilo i hoće li se i kada na GV-u naći dopuna odluke?
A drugo – GK Grad ima niz aktivnosti. Kada će i ovaj kotar dobiti svoje prostore?

Franković – 22. rujna sam zaprimio prijedlog, proslijedio ga Upravnom odjelu. Još to brusimo , za iduću sjednicu će sve biti spremno i onda bismo trajno riješili pitanje buke.
A o prostorima GK Grad – pronašli smo lokaciju, pregovaramo s Lokrumom da to riješimo i vjerujem da će sljedeće godine dobiti svoje trajne prostore.

Ivo Lučić (HDZ) – radi li se i u kojoj je fazi cesta Osojnik – Ljubač?
Režim oko povijesne jezgre.

Doršner – prvo pitanje se odnosi na hvale vrijednu ideju da se osnuje depo za ustanove u kulturi. Imamo najvrijedniji muzej, pretrpili smo i ratne štete, a morali smo održavanje plaćati drugima. U kojoj je fazi gradnja depoa? Druo pitanje, Skočibuhi prijeti urušavanje, jeste li razmišljali uspostaviti konatkte s državom koja je vlasnik ljetnikovca, da nam ga daruje kako bi ga uredili i priveli svrsi?

Franković – Grad Dubrovnik je izgradio idejni projekt cijelog pordručja. Proćelnica Hladilo je odradila nekoliko sastanaka s državnom tajnicom, volja postoji, Ministarstvo nam to želi donirati, i nadamo se da će uskoro biti riješeno. Ministarstvo je zaduženo i za obnovu Zagreba, Siska, Petrinje i zato je jedan dio tog segmenta usporio. Vezano za knjižnicu, ta se nekretnina trenutno vodi u vlasništvu Grada, ali sukladno zakonu tražen je povrat nekretnine i tu smo u zrakopraznom prostoru, jer Grad traži da nam se da nekretnina, a sad je u našem vlasništvu. Nesporno ona će preći u vlasništvo države, ali s ovom namjeom ona se može vratiti u naše vlasništvo i treba ga obnoviti kakav je bio. Taj članak oduzimanje nekretnina jedinicama lolane samouprave je nepravedan prema nama i možemo biti puno bolji gospodari. U konačnici jedinica lokalne samouprave je isto državna i ona neće nigdje pobjeći. Najbolji gospodar je jedinica lokalne saouprave.