Zaiskrilo je po pitanju treće točke dnevnog reda tj. rebalansa proračuna Grada Dubrovnika za ovu godinu.
Mato Franković (dubrovački gradonačelnik) – Objedinio bih ovu i sljedeću točku. Prvo se moram vratiti na originalni proračun kada smo planirali 60 posto turističke sezone. Tada je sve ukazivalo na taj omjer. Nažalost, situacija je s koronavirusom bila sve gora i sezona je počela tek 1.7. Počela je intencija da se i prije radi rebalans proračuna, ali je sve ovisilo o daljnjem tijeku sezone. Izgubili smo prvih 6 mjeseci kojima smo se nadali. Ukupni proračunski prihodi se nisu ostvarili nego u 44 %. Samim time je bilo potrebno izvršiti korekciju proračuna na manje, vjerujem da je realno napravljeno, a u prosincu slijedi tehničko usklađenje stavki. Ono bitno je da je Grad untoč otežanom financiranju u posljednjih 15 mjeeci izdvajao sredstva svim socijalnim kategorijama i nastavio provoditi programe za građane. Iako smo se nalazili u financijski zahtjevnom periodu pronalazimo sve načine da svima pomognemo kojima je pomoć potrebna. Moram istaknuti da očekujemo i daljnju pomoć države i vjerujemo da će uslijediti. Gledajući prihode i rashode osim nas i općine Konavle ni jedna jedinica nije izgubila toliko novaca. Pojedine su imale čak i veće prihode. Mi smo imali manje. Iz razloga što je turistička sezona bila takva kakva je bila. Dala nam je dovoljno elana da zadržimo pomoć svima kojima je ona potrebna. Neizvjesno je prognozirati što će dalje biti, situacija se mijenja iz sata u sat, svaki dan umre 30 ljudi. To je uistinu strašno. Nije dio teme, ali je vezan za financiranje. Žalosno je da smo daleko ispod prosjeka Europskog cijepljenja. Vjerovati dr. Google-u je nešto što nam ne ide na čast. Nek’ pojedinac odluči, ali brojka raste dramatično. Na kraju bih istaknuo da Grad i dalje zadržava smanjenje plaće zaposlenicima i nadamo se da bi to trebalo završiti do kraja sljedeće godine, kada bi se vratili na staro. Ne postoji ni jedna jedinica lokalne samouprave koja je pomogla gospodarstvu kao što je to napravio Grad. Grad nije ni maćeha nego majka u najtežoj krizi od Domovinskog rata.
Andro Vlahušić (nez.) – Bit će jako dobro ako ovaj proračun ostane do kraja godine. Ono što je važno je da Grad prihode o kojima vijeće odlučuje, najvažniji su nenamjenski, oni su prihodi od poreza. U četiri godine porez na promet nekretnina je stao isti. Porez na imovinu je najkonstantniji gradski prirez kojeg nita nije uništilo. Ja vas molim kao predsjednika gradske i županijske organizacije, nadam se da nitko ne misli stvarno da je to Pezo, da napravite sve kako Vlada se obavezala da će taj porez ukinut. Gradu to znači 30 milijuna kuna manje. To ne možete nadoknadit. Nek mi kaže koji je to čarobnjak, nova zaduženja nema više, i sad ćemo vidjeti da li Mato ima čarobnog štapića da ne dirne u zidine u žičaru, u autobuse a ne plaćaju pune prihode, kao što plaćaju puni dužnici. I da uspijete zatvoriti proračun bez diranja.
Franković – pokazali smo umješnost, zadržali glavu iznad vode i počeli smanjivati rashode četiri mjeseca prije ostalih. A po pitanju ostaloga – od 1. siječnja do 1. listopada 2019. imali smo 380 milijuna. A 2021. 209 milijuna. Tu se vidi koji je to udarac. Nisam vam rekao u startu je ono što nas opterećuje – nisu to krediti jer to su planirani rashodi i tu nema problema – to su sporovi. Mi smo prije par dana izgubili jedan radni spor nastao u vašem mandatu, skoro 300 tisuća kuna smo platili, ali brojni sporovi nakon 30 godina su počeli dolaziti na naplatu Gradu Dubrovniku, U sljedeće tri godine očekujemo da će na naplatu doći više od 30 milijuna kuna samo za takve sporove i riječ je o velikom udarcu na gradsku blagajnu. Mi ćemo to spremno dočekati, ali u ovoj najtežoj krizi smo plaćali skoro dva milijuna kuna na te sporove. Ti ljudi su godinama čekali na rješenje. Niste ni vi ni mi krivi za to. Ne treba biti čarobnjak. Možemo o tome što da se nismo zadužili, ali je kredit nekad nužno neophodno dobro ili zlo. Naš je proračun sad izdašniji nego kod drugih jedinica lokalne samouprave naše veličine. Ovo kreditno zaduženje nam ne predstavlja ništa.
Pero Vićan (DDS) – o pročelnicima – problem je u zakonu. Ne dolaze pročelnici s berze rada, odnekud oni dolaze. Bilo bi dobro da ih gradonačelnik može razriješiti. Imamo jako loše zakonodavstvo. Bilo bi dobro da se stvar dotjera poštenije i ravnopravnije. Pročelnici imaju dobre plaće. Ne mogu ići na cestu, ali kad netko ima m*** biti gradonačelnik, budi onda hrabar i vrati se odakle si došao. Kod nas se lako postaje pročelnik, a teško se vraća tamo odakle je krenuo. I onda će nas to koštati više nego što bi trebalo.
Marko Potrebica (HDZ) – falili ste mi g. Vlahušić. Ova vaša matematika je fascinantna. Ovih šest pročelnika i šest milijuna kuna. Lijepo vas je slušat, ali više vas se ništa ne pita. Bilo mi je zanimljivo, iako jeste tu i nekih dobrih stvari rekli.
Vlahušić – zamolio bih g. Frankovića – 7,2 milijuna kuna – koju ćemo to imovinu prodati? Grad trenutačno ima 32 bivša i sadašnja pročelnika. Nitko nije otišao osim u mirovinu, svi su ostali u Gradu. Plaća sa 300 na 290 tisuća kuna pada. Svi su profesionalci, pobijedili su na natječaju. I sad imamo 22 pročelnika, sadašnjih 11, bivših 11 ili 12 i to su ti novci, a što se tiče plaće, molio bih da se čuje o kojem se pročelniku radi. Imali smo jednoga koji je tužio zbog smjene i to dobio pa smo to isplatili. A kredit – dva milijuna kuna je za 60 milijuna kuna za krizu, a 250 milijuna kuna je godišnja rata kredita za investicije.
Ivan Maslać (HDZ) – trenutačno je u pripremi izrada proračuna za 2022., godinu koja će biti stabilnija po pitanju prihoda pa će se i rashodi bolje planirati. Plaće jesu smanjene, a moram reći i da je svojevremeno Vlahušić smanjivao plaće i nije ih nikad vraćao.
Ivan Tropan (SDP) – mi ovo nećemo podržati. Ne vidim kako ćemo doći do prihoda navedenih u rebalansu, mislim da će padati kao i prošle godine. Porezni prihodi su nam pali drastično i sad smo na oko 139 milijuna koje ćemo teško ostvariti. To je realan prikaz situacije u gradu i sad – gradonačelnik je rekao da se svi pitaju odakle nam 2019. svi ti novci – oni dolaze od imovine. Ali nama jedna loša sezona nosi drastičan pad prihoda. Gradonačelnik je rekao da smo pomogli subjektima. Oni te prihode nisu ostvarili, nismo im mogli ići to naplaćivati. U ponedjeljak je bio ovdje sastanak oko smanjenja cijena za tarace i prostore. U slučaju ponovnog lockdowna nećemo naplaćivati ništa. Opet smo na početku, opet je dosta zaraženih i jednostavno je ovo situacija u kojoj se nalazimo. Pad prihoda je oko 50 milijuna kuna, a plaće grada konstantno rastu. Slažem se s gradonačelnikom, nismo mogli drugačije, ali što ćemo sada dalje? Raste nam hladni pogon.
Anita Bonačić Obradović (SDP) – troškovi plaća su porasli, a ako izuzmemo pomoć od države ispada da grad za to izdvaja oko 140 milijuna kuna. Troškovi rastu, broj zaposlenih raste. Ako se usporedimo s ostalima, tu smo perjanica.
UO za turizam – vidim da je smanjeno za oko milijun kuna pa se nadam da će nova pročelnica bolje iskoristiti sredstva jer za to ima prostora i potencijala. Najveće oscilacije su UO za upravljanje projektima gdje se smanjuje za 12 milijuna kuna. Za A. Hebranga i još jednu ulicu je oborinska odvodnja svedena na nulu.
Azil za životinje – plan je bio nula, a sad idemo na 180 tisuća kuna. Što je sad to? Molila bih objašnjenje jer je 2019. bilo najavljeno da će se ići u izgradnju azila.
Savjet mladih – izdvojeno je 5500 kuna. Centar za mlade je projekt Grada i udruga, ne Savjeta mladih. Mladi nisu sudjelovali u tome zbog Savjeta. Mladi i grad skupa postoji godinama, ali ni to nije projekt Savjeta. Treba ih razbuditi.
Od EU fondova imamo velika očekivanja jer s obzirom na zaduženja ne možemo više u zaduženja pa treba dobro razmisliti.
Iz Srđ je grad su dali prijedlog amandmana. Tiče se točke 5., ali je u direktnoj vezi s rebalansom proračuna tj. stavkom financiranja političkih stranaka.
Đuro Capor (Srđ je grad) – predlažemo da se sredstva gradskog proračuna namijenjena financiranju političkih stranaka smanje. Iznos predlažemo 535 500 kuna. Mi podržavamo financiranje rada političkih stranaka, to je dobar alat za neovisnost, no činjenica je da istodobno se smanjuju i proračunski rashodi namijenjeni sportu, obrazovanju, kulturi i time ova gradska uprava pokazuje nerazumijevanje za probleme s kojiam se ti sektori suočavaju. Ovakav iznos koji je isti kao 2019. nije primjeren jer proračun danas nije isti nego 200 milijuna kuna manji. Nije primjereno uštede na rashodovnoj strani tražiti i na ovoj stavci. Stoga amandmanom tražimo uravnoteženje s aktualnom financijskom situacijom, a iznos predlažemo namijeniti za sport, obrazovanje i kulturu.
Franković – predložili su amandman no ne kako su trebali i zato se o tome ne može niti glasati.
Petra Marčinko (Srđ je grad) – zašto onda ova točka o povećanju proračunskih sredstava za političke stranke nije bila treća, mislim da je redoslijed krivi.
Potrebica – nije tijek pogrešan, usvajamo temeljni akt pa onda ostalo.
Maro Kristić (MOST) – ne bismo to redoslijedom ispravili, trebalo je na drugačiji način uložiti amandman tj. dva – jedan na rebalans, drugi na točku.
Ovaj rebalans karakteriziraju dvije stvari – prvi put je negativan, s padom od skoro 180 milijuna kuna. Koliko je specifično sve pokazuje i to što imamo samo jedan rebalans. Jedni kažu da se dobro planiralo, ali to nije istina. Ništa se u ovoj situaciji nije moglo planirati. Mi smo proteklih godina imali po nekoliko rebalansa kojima se radila dinamika projekata i u pravilu smo se svađali je li nešto moglo jeftinije, a mi danas zatvaramo proračun na 542 milijuna kuna s time da smo jako zaduženi. Tu je i bivši gradonačelnik koji je govorio da ćemo 2020. probiti milijardu kuna proračuna. Krivac za sve je pandemija. Nije lako tako zadržati standarde niti nadstandarde. Bilo je novca pa smo s njime nekad neracionalno raspolagali. Sudjelovao sam u izradi proračuna. Tad sam bio protiv. Moramo biti svjesni da su prihodi dosta manji. Odgovornost je na svima nama, volio bih da svi shvate težinu trenutka i da naše rasprave budu realne. Bilo bi dobro otvoriti širu raspravu o proračunu za sljedeću godinu.
Marčinko – primjer disbalansa je povećanje rashoda za zaposlene. Sektor kod kojeg se vide rezanja su ustanove u kulturi – 6,5 milijuna kuna manje. Argumentaciju smo proradili, nadam se da će to značiti i bolje programe, ali ovdje je riječ o sredstvima koja su već bila srezana. Većina njih je dosta dinamična u svom poslovanju. Htjeli smo da puno toga preuzmu i oni su većinu toga napravili. Zapelo mi je za oko ta stavka Zimskog festivala. Što se tu događa? Što to znači za produkciju filmova? Znamo da će sredstva biti opet značajno srezana, možemo li očekivati takva rezanja i u institucionalnoj kulturi?
Cetinić – Malo ćemo se nasmijat prije objeda. Vezano za amandman, te pare koje imaju dobivat, kolega Roko i ja nismo znali. Sugerirano nam je da otvorimo zaštićeni račun. Nismo imali pojma da se to dobiva. Pošto smo mi novi, ja sam laik, ako je predviđeno bilo održavanje oborinskih kanala, 800 tisuća kuna mi para malo puno. A drugo, ima stavak hranjenje golubova 40 tisuća kuna, drugi put kad me pokakaju bar znam da nije jeftino, a sva sreća da krave ne lete.
Roko – Ja danas kupio novo odijelo. Ja imam rješenje za to, da nam ni mačke ne dođu na proračun. Ima da ih začeram lovačkom puškom.
Potrebica – Golubovi su naš zaštitni znak. Ne bih volio da se ponese kriva poruka prema životinjama.
Većinom glasova usvojen je rebalans proračuna za 2021..
S 12 glasova ZA usvojen je i prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršenju proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
