Uoči sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak 30. kolovoza u 10 sati, gradski vijećnik Andro Vlahušić poslao je priopćenje za medije u kojem se osvrće na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja “Babin kuk” – jednu od točaka dnevnog reda treće sjednice.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Babin kuk najveći je dio Lapada, prostor koji je skoro u cijelosti pretvoren u turističku zonu sa najvećom koncentracijom hotelskoga smještaja na području grada Dubrovnika.
Pred dvanaest godina, 2009. godine u kolovozu mjesecu podnio sam sudsku tužbu za povrat više od dvjesto tisuća kvadrata zemljišta gradu Dubrovniku. Zemljište cijeloga Babina kuka sedamdesetih godina bilo je u cijelosti u vlasništvu općine Dubrovnik. !972 godine Općina Dubrovnik prodala je devesto tisuća kvadrata zemljišta poduzeću Minčeta pod uvjetom da se na prostoru Babina kuka izgrade turistički sadržaji. Ugovorom je regulirano da će se neiskorišteno zemljište vratiti gradu Dubrovniku. Četiristo tisuća kvadrata neiskorištenoga zemljište nije vraćeno gradu Dubrovnika, jer je tada sve bilo društveno vlasništvo.
Druga osnova za povrat zemljišta gradu Dubrovniku nastaje devedesetih godina kada se društveno vlasništvo privatiziralo. Dvjesto tisuća kvadrata zemljišta na Babinu kuku nije ušlo u privatizaciju kao pomorsko dobro, ceste, parkovi, zelenilo. Iako su postojale zakonske obaveze, kao i odluke samoga poduzeća babin kuk, Fonda za privatizaciju, Državne revizije da neprivatizirano zemljište postane javno dobro, do danas se odluke nisu provele.
Osim sudske tužbe koja još traje na općinskom i županijskom sudu u Dubrovniku, održao sam više sastanaka sa predstavnicima Babina kuka, predstavnika Vlade RH nudeći više varijanti dogovora, kojim bi se zadovoljili interesi grada , a bez financijske štete za tvrtku Valamar. Dogovor je uključivao široku javnu raspravu, te odobrenja Gradskoga vijeća i državnih tijela Republike Hrvatske.
Za sličnu situaciju pokrenuli smo sudsku tužbu protiv Hrvatskoga telekoma zbog neprivođenja svrsi zemljišta u samome polovnom središtu grada, između ulica dr Ante Starčevića i Vukovarske ulice, iza OTP banke i zgrade DTSa. Više od četiri tisuće četvornih metara građevinskoga zemljišta, vrijedno trideset milijuna kuna, vraćeno je gradu Dubrovnika, temeljem pravomoćnih sudskih odluka i uknjiženo kao vlasništvoo grada.
Vrijednost zemljišta na Babinu kuku koje treba biti vraćeno gradu i građanima višestruko je veća nego zemljište u Gružu, te vrijedi nekoliko stotina milijuna kuna.
Prema projektu Babina kuka u kome je sudjelovala Svjetska banka i vrhunski domaći i medjunarodni stručnjaci, Babin kuk postao je osim hotelskoga i društveni, sportski i zabavni dio grada Dubrovnika o čemu svjedoče generacije Dubrovčana. Gospar Ivo Bautović vodio je vrhunski tim Dubrovčana, pravih gospara koji su razumjeli potrebe turista i svojih građana, te napravili nenadmašnu simbiozu održivoga turizma i potreba lokalnoga stanovništva.
Nastao je Mali Stradun kao okosnica novoga naselja, oko kojega su se razvili turistički sadržaji. Babin kuk ispunjavao je svoju funkciju petnaestak godina, postao novi centar Dubrovnika uz povijesnu jezgru. Veliki i Mali Stradun funkcionirali su zasebno, ali koordinirano. Smještajnih gostiju na području bivše općine Dubrovnik dnevno je bilo i više od šesdeset tisuća, duplo više nego u predepidemijskome vremenu. Gužve u povijesnoj jezgri bile su manje , a Babin kuk i njegovi sadržaji bili su glavni razlog disperzije gostiju. Glazba na dvije terase, diskoteka Egzodus, kulturne izložbe, sportski sadržaji, trgovine davali su kvalitetan izbor domaćim ljudima i turistima.
Nakon privatizacije Babina kuka, javni sadržaji postupno su nestajali, a danas ih skoro i nema. Plaža Mandrač i šetnica Nika i Meda Pucića danas su skoro jedini razlozi zašto građani Dubrovnika posjećuju Babin kuk. Izmjenama GUPa na Babinu kuku predvidjeli smo brojne javne sadržaje kao izgradnju nove Ugostiteljske škole i atletskoga stadiona. Oživljavanje Maloga Straduna, sportskoga parka, plaža.
Grad Dubrovnik treba inzistirati na povratu zemljišta koje nije u komercijalnome sadržaju tvrtke Valamar. Prostorno planskim dokumentima na svome zemljištu planirati i izgraditi javne sadržaje, a u dogovoru sa Valamarom i vlasnicima prostora na malom Stradunu vratiti javne sadržaje po uzoru na izvorni projekt, kako bi povećali kvalitetu života građana i turista, te rasteretili povijesnu jezgru grada, kao što se predviđa Planom upravljanja.
