Na 29. sjednici gradskog vijeća raspravlja se o sljedećim točkama i to objedinjeno:
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“.
Mato Franković – sve se ovo tiče istog prostora, gruškog akvatorija. Vlahušić je u javnosti govorio kao da smo sve mijenjali, a išlo se u segmentirane izmjene. Rješavali smo pitanje granice pomorskog dobra na Lapadskoj obali. Za UPU Gruški akvatorij napravljena je HIA jer su to tražili konzervatori.
Božo Benić (pročelnik UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša) – to su bile ciljane izmjene u koje smo integrirali konzervatorsku podlogu. U toj podlozi je bilo navedeno da se izradi HIA i izradili smo je. To je treća koju smo napravili, nakon one za Belvedere i sv. Jakov. Jedini smo grad koji ovakve studije izrađuje. Istaknuo bih da je na razini ovih izmjena i dopuna HIA utvrdila kako donose pozitivan učinak u odnosu na postojeći plan.
Sandra Jakopec prezentirala je izmjene.
Maro Kristić (nez.) – ja bih volio da pored današnjih odluka donesemo zaključak da nećemo prepustiti kontrolu nad terminalom nikome nego našim poduzećima. Vidimo da je i Atlantska plovidba promijenila zastavu. Priče oko TUP-a su.. Kruha i igara, uvijek će biti prostora za igre. TUP nije kupljen da bude isti, po meni je logično da se ostavi prostor. Posebno mi je važno i drago da ćemo otvoriti mogućnost za nove komunalne vezove. Mislim na komunalnu lučicu na Batali. Jedna stvar mi smeta, ne što je riječ o McDonald’s nego to zbog odnosa prema jednom dubrovačkom poduzetniku s dugom tradiciju kojem smo i javno dali podršku za razvoj tog projekta. Mislim da je potpisano i pismo namjere. Čini mi se da od toga neće biti ništa. Ovaj čovjek je zadužio grad pa mu se moglo ukazati na to da neće biti ništa od realizacije tog projekta.
Andro Vlahušić (nez.) – evo iz sva tri izlaganja nismo mogli vidjeti što se promijenilo u odnosu na prije. Moram li ja iza toga biti zadovoljan? 2009. smo krenuli u izmjene 2011. usvojili i danas je isti. Promijenile su se male tehničke stvari. Išlo se u ovo je dobivanje prioritetne koncesije za Luku Gruž. Pa mene zanima može li se sukladno novom zakonu koji to ne dopušta može li se dobiti ta koncesija?
Drugo pitanje je da je prošlo 8 godina kako je luka dobila koncesiju kružni tok i Batahovina. koliko je bilo skica što bi se tamo moglo raditi? Imali smo u natječaju da treba imati petu fasadu budući terminal. Zašto je ukinut auditorij? To je od mula Petka do zgrade Lučke uprave, trebalo je povezati sve. A što se tiče TUP-a nije mi jasno zašto niste staviti to što želite imati, kakav TUP želi biti. Bilo je logično da se pokaže što se tamo. Garaža od 500 mjesta i zgrada – to je oko 100 milijuna eura gotovine. Ako se ostavi rekonstrukcija možemo zaboraviti normalnu ulicu A. Hebranga jer ju je TUP pojeo, nije moguće ni autobus dugi tuda voziti. Tunel u Gružu od Batale prema luci, bilo bi dobro da se gradi kao nastavak rive, a ne kopanje kroz rivu jer bi to značila obustava prometa na dvije godine.
Đuro Capor (Srđ je Grad) – imamo razloga biti nezadovoljni izmjenama. U jednom aspektu se rješavaju problemi jer neki stari prijatelji imaju problema, Marina Frappa i zabrinuti smo što se legaliziraju neke stvari gdje je Pašalić izašao izvan svoga i dajemo mu prostor da se ovim to riješi što je izašao izvan granica.
Kruzerski terminal – UNESCO je zatražio studiju nosivog kapaciteta i do danas to nismo isporučili. Planiramo izgradnju terminala, a ni ne znamo koliko grad možemo dodatno opteretiti. Dodatni je problem što kad se napravila studija kruzerskog turizma tad je institut sugerirao koliko Dubrovnik može podnijeti. Danas imamo 14 tisuća kreveta i samo u 12. mjesecu ta brojka je povećana za tisuću, a i dalje se ponašamo da vrijede ograničenja iz 2006. Izgrađeni su novi kapaciteti i svi ljudi koji su u drugim dijelovima županije i dalje gravitiraju prema Dubrovniku i pitanje dokad to mogu. Planiramo novo veliko opterećenje, zabranjujemo apartmane, a otvaramo prostor za kruzerski turizam. I ono što smatram problematičnim – zašto je donesena odluka da se javna rasprava o ovim izmjenama vodi usred ljeta? Zar ne znamo mišljenje povjerenika koji kaže da bi se trebale provući i u rujan? Tvrtka kojoj je Schmidt osnivač je napravila HIA-u. Preskočila su se savjetovanja sa građanima i udrugama. Radi se suprotno UNESCO-voj metodologiji.
Benić – HIA koja je pravljena za Belvedere dobila je suglasnost. Što se tiče smjernica, dugo smo kroz postupak razgovarali o izradi HIA studije. Hia je dokument koji nije implementiran i smjernice koje daje UNESCO su na razini preporuke i mi smo tu participaciju provodili kroz postupak javne rasprave. Zaprimili smo odgovarajuće komentare i sve je bilo obrađeno.
Marko Potrebica (HDZ) – g. Capor imam prijedlog. Najbolje da vi prijavite grad UNESCO-u. To ste već radili, u tome uživate i srušite ideju da prostor ostane u luci i objasnite im sve. Vi ste se postavili kao da ako ne izgradimo terminal gosti s kruzera neće doći. Gradeći terminal povećat ćete broj gostiju? Pa Grad Dubrovnik kontrolira broj putnika. Mehanizam ostaje u našim rukama. 2010. imali smo 930 tisuća putnika, u doba megalomanije i ekspanzije. A danas? Usporedite i vidite tko priča o održivom turizmu. Prigovarate termin u godini za javnu raspravu jer vam tad ne odgovarate jer rentate apartmane.
Vlahušić – takozvani terminal ima 40 tisuća četvornih metara. Kad se zbroji sve imate 150 tisuća kvadrata i terminal je samo mali dio. Kad ne bi bio niti jedan kruzerski putnik, ne odlučuje vlasnik terminala tko će pristupiti nego Lučka uprava. A grad može donijeti odluku da nitko tko nije kupio Dubrovnikpass ne može doći.
Capor – drago mi je ako g. Schmidt nije sudjelovao u procesu. On je taj koji je radio HIA-u za Srđ i rekao da je to sve ok. I naravno Vlahušić ga je ugurao u još niz stvari. Ono što Schmidt radi, a vidim da je i ovdje. Ne može proces javne rasprave zamijeniti scoping report. Ne može to biti participacija građana. To ste predvidjeli u prvoj fazi. To tako propisuje ICOMOS-ova metodologija. Ako to ne dostavite tako onda ste ga krivo napravili, onda je to ‘šalabajza’ metodologija. Takvu su HIA-u poslali i za Belvedere koja je prihvaćena. To što prođe i što ministarstvo progura u Parizu ne znači da je ispravno rađeno. A to treba li UNESCO upozoriti što radimo, možda stvarno treba.
Franković – g. Schmidt ili kako god se zvao 20 godina nije u ovoj firmi. Veliki demokrat legalist pravnik povjesničar teolog g. Capor je ovdje rekao kako je potpuno nekorektno od mene prozivati nekoga jer bi on tako mogao prozvati mene ili moga brata, a ja sam prozvao dužnosnicu izabranu legalnim putem koja zloupotrebljava ovlasti. Trebala je samu sebe prijaviti za uzurpaciju. I sad legalist, moralist, povjesničar i sve ostalo g. Capor proziva čovjeka kojeg nema ovdje, koji nije uključen u ovaj proces, o njemu govori. To je lice i naličje. Ja se ne bih čudio nakon svega izrečenoga, a više puta smo vidjeli da lako iznese neistinu i oblati struku. meni ne bi bilo čudno da Capor prijavi vlastiti grad, ne bi mu bio prvi put, ali znam da radimo sve po smjernicama UNESCO-a i svih drugih organizacija čiji cilj i zadaća je zaštita baštine. Mi to znamo raditi. Za razliku od Capora nikad nismo prijavili grad. Ni kad smo bili u oporbi nisam htio govoriti protiv svoga grada. Srđevci su pisali desetke dopisa. Istovremeno isti ti ljudi i potpisnici pisama uzurpiraju javni prostor i površine, prisvajaju pomorsko dobro. Da ne govorim o potrošnji javnih sredstava. Istup g. Capora gdje ad hominem vrijeđa nekoga tko nije ovdje je nečuven. On samo blateći drugog misli da će sebe uzdići. Shvaćam zašto je Giljaču Možemo stavio ispred, a Capora iza i zašto su rekli da Giljača može na listu za parlamentarne izbore, a Capor ne. Vidjeli su kakav je to diskurs.
Capor – meni se učinilo da ste se vi nabacili blatom danas pet puta na jednu ženu i da ste vi u tome šampion. Što bi itko ovdje prozivao vašu suprugu što ste vi vozili brzo kroz neko mjesto? E sada da ne bi vijećnicima promaklo ja sam postavio nekoliko pitanja. Tko je donio odluku da javna rasprava bude 15 dana u ljeto, je li studija rađena po ICOMOS-ovoj metodologiji, i na koncu zašto HIA o kojoj govorimo nama danas nije dostupna? Zašto je mi kao vijećnici nismo mogli vidjeti? Da sam vidio studiju ne bih pomislio da je Schmidt u to umiješan. Zahvaljujući tome što smo mi kao Srđevci radili nemamo kruzerski pristan u luci, nemamo smeće na Srđu jer smo srušili dozvole za projekt i zahvaljujući svemu tome isplati se pisati UNESCO i upozoravati što se radi suprotno standardima.
Željko Raguž (DUSTRA) – ja ne znam čovjeka pa sam googlao pa ne mogu vjerovati kakvim se blatom nabacuje na čovjeka koji je doktor znanosti. Krunoslav Schmidt. Meni je nečuveno tako govoriti o čovjeku.
Benić – sloboda svih vas je raspravljati kako želite. ja bih zamolio iz kolegijalnih razloga jer riječ je o uglednom profesoru, bivšem dekanu s kojim je Grad u prošlosti dobro surađivao, i protekle akademske godine.
Capor – ja bih zamolio g. Beniću odgovore na pitanja koja sam postavio. Drugo sam htio upozoriti gradonačelnika jest da naravno da doktorima nije mjesto da rad nešto drugo, ali govorimo o studijama izrađenima za grad. Odglumljeno je sve prema Centru za svjetsku baštinu, a onda vidimo da nije rađen scoping report. Jedina studija koju je radila županija, e tu studiju ministarstvo nije uvažilo jer se nije poklapala s interesima Razvoj golfa.
Franković – Capor je postavio pitanje tko je donio odluku da javna rasprava bude ljeti 15 dana. ja sam je donio jer znam da vi ljeti ne radite osim ako se ne bavite izdavanjem apartmana i znam da tad imate vremena to sve obraditi. U rujnu 15 dana ne bi bilo dovoljno nego 30. Smatrao sam da će vaš interes najveći biti u ovom postupku i mislio sam da ću vam omogućiti više vremena da se posvetite ovome i da sve što vam smeta kroz javnu raspravu istaknete. Ako vaš predmet interesa ljeti nije bilo to, a posao vas nije obuzeo, to znači da u ovom trenutku koristite ovu govornicu za politikantstvo.
Capor – ako zanemarimo ovo što kažete što profesori rade ljeti. Molim odgovore na drugo i treće pitanje.
Franković – sad ide odgovor koji se čest koristi. Svi dokumenti vezani za izradu ovog plana rađeni su pozitivnim zakonima RH. Niti jedan dokument nije napravljen protivno zakonu. I tu je početak i kraj. Vi ćete nas pretpostavljam prijaviti UNESCO-u i UNESCO će pokazati kako ste u krivu. Kao što se to dosad pokazalo na desetke puta, ali vam mogu pomoći. Uskoro izvršna direktorica UNESCO-a dolazi u grad pa možete s njom direktno razgovarati. Ili ćete kontakt glavnoga. Pa vas mogu s g. Lazarom povezati. Prije nego što je došao ovaj dokument na sjednicu gradskog vijeća, resorno ministarstvo je pregledalo dokumentaciju.
Zašto vi niste bili na javnoj raspravi? I nitko iz vaše stranke? Jer ste vidjeli da radimo sve kako Bog zapovijeda. Sad bi vi od dobre priče htjeli napraviti lošu.
Anita Bonačić Obradović (SDP) – konkretan prijedlog – je li moguće istaknuti negdje da na vrijeme najavljuje kad će biti javna rasprava da ljudi mogu sudjelovati? Teško je ovako pratiti.
Capor – hvala na prijedlogu da nas povežete s visokim funkcionerima UNESCO-a i rado ćemo se odazvati. Još mi niste odgovorili na pitanja. Napomenuo bih da ne zaboravite za sastanke s UNESCO-om da je upravo zbog obraćanja UNESCO-u tražio carrying capacity.
Pero Vićan (DDS) – gradonačelniče, nemoj da ti padne na pamet kad ti dođu ti iz UNESCO-a da ih spojiš s Caporom. Nastat će problem. Odnijet će ga UNESCO. Vidi kad će im isteći mandat pa da ga pošaljemo u UNESCO.
Raguž – tko je nama propisao da tu treba HIA? To su nam odredili konzervatori. Da to nisu napravili, to se ne bi trebalo raditi jer zakon ne propisuje nego ostavlja to jedini lokalne samouprave. Navedite mi pet razloga zašto je propisana HIA jer to odužuje proces za par godina. Zašto je propisana na području Gruža?
Capor – HIA je obuhvatila cijelo to područje i svaki zahvat koji podrazumijeva da se to događa u buffer zoni potrebno je provoditi HIA-u. Da ne ulazimo u to, određeno je odlukom o buffer zoni pa su i projekti poput Karingtonke bili dužni proći HIA-u. Vićan se očito brine da se ne dogodi kakva omaška na sudu pa da mu se ne vrati nešto u kamp. Pa se morao brukati nakon pet šest godina i pilati županiju da opet dobije tamo hotelski resort.
Vićan – Ne znam o čemu ti čovječe pričaš, ti si za psihijatriju. Mi ćemo ovo podržati i glasati za ovo. Naravno da dokument koji danas izglasamo već za mjesec dana vidimo da se može dopunjati, to je život. Ovo za UNESCO, rekao sam maločas. Bilo bi dobro da tamo imako osobu koja će sve kočiti i bacati klipove pod rote. Što se tiče javne rasprave, i ja sam htio reći da bi bilo dobro da bude baš u ljeto. A to da se nas obavještava kad je koja javna rasprava, nikad nisam čuo ništa čudnije. Nije korektno jer se Franju Pašaliću ovdje ne pogoduje. Ovo GV i gradonačelnik su imali dosta prijepora i to je riješeno dogovorom, usuglašeno. Jedan sam od onih koji je prošao dva puta Lapadskom obalom i ako postoji bilo tko tko tom projektu može dati primjedbu onda se treba upitati što se to s njime događa. Predlažem da idemo jer ako ćemo repliku na repliku, ovo će trajati setemanu. Treba raditi na izmjeni poslovnika da imamo po jednu repliku.
Capor – predsjedniče kad me uvrijedio g. Vićan vi ste dodijelili opomenu meni. A njemu?
Srđevci, SDP i Vlahušić su bili protiv. Točka je većinom glasova usvojena.
