U povodu 130. obljetnice podizanja spomenika hrvatskom pjesniku Ivanu Gunduliću, u ponedjeljak, 26. lipnja 2023. godine u Kneževu dvoru otvorena je središnja izložba Dubrovačkih muzeja „Gunduliću u spomen: Proslava otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku 1893. godine” autora, višeg kustosa Tonka Marunčića.
Na izložbi su prikazani originalni srebrni vijenci, svilene vrpce s lovorovih vijenaca koji su bili položeni na Gundulićev spomenik tijekom trodnevne proslave povodom njegovog podizanja od 25. do 27. lipnja 1893. godine, a kojeg su organizirali Odbor za podignuće Gundulićeva spomenika i dubrovačka općina. Izložene su i fotografije s proslave, dva originalna reljefa Ivana Rendića, spomen – medalje, razglednice, plakati, dokumenti te brzojavi s čestitkama. Također, izložena je i građa koju su posudili Državni arhiv u Dubrovniku, Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Arhiv Dubrovačke biskupije, Franjevački samostan Male braće u Dubrovniku i Vladimir Šarić.
Na otvaranju je govorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl koja je istaknula kako su ovom izložbom Dubrovački muzeji odali počast dubrovačkom i hrvatskom pjesniku Ivanu Gunduliću.
– Koliko god mu puta rekli hvala, mislim da to nije dovoljno za sve ono što nam je Gundulić ostavio. Proslava podizanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku, koja se dogodila prije 130 godina, trajala je tri dana. Sretni smo što su među organizatorima bili i oni koji su osnovali naš Muzej. Vjerojatno je zahvaljujući upravo njima bogata građa koju baštinimo, a koja je predstavljena na ovoj izložbi, dospjela u fundus Muzeja – naglasila je Michl te se zahvalila svima koji su pomogli da se izložba realizira.
Složeni nacionalno-politički odnosi na dubrovačkom području jasno su se istaknuli na trodnevnoj proslavi podizanja spomenika kojeg je izradio kipar Ivan Rendić. Odbor za podignuće Gundulićeva spomenika nastojao je proslavi dati dubrovački i južnoslavenski značaj kako bi se zaobišla njena nacionalna dimenzija i potvrdila ideja o srpskoj pripadnosti Dubrovnika. No, ona je prerasla u hrvatsko nacionalno slavlje jer su dubrovački narodnjaci i pravaši te drugi hrvatski građani i društva koji su došli u Dubrovnik s hrvatskim trobojnicama, pjevajući domoljubne pjesme te izvikujući političke pokliče, proslavi dali hrvatski predznak. Osim „domaćina” Pera Čingrije i Frana Supila, svečanosti su nazočili brojni političari i književnici: Ante Trumbić, Milan Amruš, Rafo Pucić, Josip Tavčar, Josip Frank, Vjekoslav Spinčić, Juraj Biankini, August Harambašić i Salomon Mandolfo. – istaknuo je Marunčić dodavši kako su sve čitanije hrvatske novine opširno izvještavale o uspješnoj kulturnoj i nacionalno-političkoj misiji proslave podizanja spomenika Ivanu Gunduliću, a široj je javnosti poslana poruka o hrvatskoj pripadnosti Dubrovnika.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković:
-Ova izložba otkriva svu složenost političkog i društvenog trenutku u kojem je podignut spomenik velikom dubrovačkom i hrvatskom književniku Ivanu Đivu Gunduliću, našem najglasovitijem baroknom pjesniku. Ona pokazuje i da se osjećajima naroda ne može upravljati te da hrvatski čovjek dobro zna tko je i da se time ponosi. Ivan Đivo Gundulić čitav je svoj život, nažalost prekinut prije nego je napunio pedesetu godinu, proveo u Dubrovniku. U Gradu se školovao, zasnovao obitelj. Obavljao je i mnoge javne funkcije i dužnosti u upravi Republike, a tu je napisao i sav svoj književni opus. Mnogi veliki umjetnici i znanstvenici nisu na ovom svijetu doživjeli prepoznavanje i željeni uspjeh. No, Đivo Gundulić ili Mačica, kako su ga u mladosti nazivali, još za života svojim perom doživio je veliku slavu. Hrvatskoj i europskoj književnosti ostavio je puno, a nama koji imamo povlasticu zvati se Dubrovčanima, kao i svim prijateljima ovog drevnog Grada, srce se iznova istopi svaki put kad čujemo riječi Gundulićeve Himne slobodi. Kakav nam je poklon ostavio! – zaključio je gradonačelnik Franković čestitavši autoru izložbe i Dubrovačkim muzejima na prepoznavanju ovog jubileja te na njihovom dosadašnjem radu.
Likovni postav izložbe potpisuju Željko Ćatić, Ivona Michl i Ivan Mladošić. Autori tekstova su Tonko Marunčić, Lucija Vuković i Viktorija Žuvela. Tehnički postav ostvarili su Pasko Burin, Željko Ćatić, Ivan Mladošić i Bruno Vuleša, a konzervatorsko – restauratorske radove Željko Ćatić, Ivan Mladošić, Marija Vraničić, Dženita Mehičić i Vedran Mesarić.U sklopu otvaranja izložbe, Ansambl komorne glazbe Sklad izveo je prigodan program pod nazivom „Et reversus in se“.
Izložba je realizirana uz potporu Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Studentskog centra Dubrovnik i Ministarstva kulture i medija RH, a ostaje otvorena do 31. prosinca 2023. godine.
