Vijest o ukidanju prešutnih minusa po tekućim računima jučer je uznemirila više od 880 tisuća građana, pa su iz Hrvatske narodne banke poslali novo priopćenje, piše index.hr
Kažu kako su ih banke koje odobravaju takva prešutna prekoračenja obavijestile da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana, kao ni njihovo umanjenje na 1500 kuna. Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u vezi s prešutnim prekoračenjima, ističu u HNB-u.
Iz Hrvatske udruge banaka također ističu da zasad nema i neće biti masovnog otkazivanja prešutnih minusa, sve dok ih se na to zakonski ne natjera. A što se tiče visokih kamata na prekoračenja po tekućim računima, kažu kako hrvatske banke s prosječno 10 posto kamate na minus ne odskaču od europskog prosjeka
Za RTL Direkt je na pitanja odgovorio direktor HUB-a Zdenko Adrović. U nastavku teksta Index prenosi razgovor:
Prije nego što se dotaknemo kako dalje, kako je uopće došlo do svega ovoga? Jesu li banke posljednje 4 godine namjerno zaobilazile zakon?
Ne, nije bilo nikakvog zaobilaženja zakona. Banke su i protekle 4 godine, i tako će biti i ubuduće pravilo, sve radile u skladu s propisima.
Kažete, sve je po propisima, ali jesu li banke namjerno uvalile to svojim klijentima tako da oni nisu znali u što ulaze?
Naravno da nisu, to je sve bilo u skladu sa zakonom i sa izmjenama i takva je praksa od 2018. g. Nema nikakvog kršenja zakona.
Bi li banke nastavile s ovim praksama da ih sad nisu zaustavili regulatori?
Pa ja vjerujem da je to dobra tržišna praksa i da bi banke, pretpostavljam, na temelju potražnje koja postoji za tim projektima nastavile manje više sa istim tempom. Svi ugovori na prešutno bili su između 8.11 i tih famoznih 17%, ali to je jako mali broj jer, ako se između ostalih 17 kretalo prosječno 10.97, logično je računati da je 80% ljudi bilo tu negdje oko 10%.
Ali najmanji u prešutnom ograničenju od 8.11 je onaj dio koji je maksimalan u onom dopuštenom prekoračenju, dakle u onom klasičnom minusu?
Da, tamo je maksimalna stopa bila 8.11. Ovdje je bilo zapravo početna stopa.
Zato se stječe dojam da su banke ciljano krenule uvaliti taj proizvod svojim korisnicima kako bi mogle više dizati na kamatama?
Što se tiče uvaljivanja, ajmo pogledati u kakvom su odnosu kamatne stope u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje. Krenite recimo od Velike Britanije. Prosječna kamatna stopa na prekoračenja je 40 posto. Uzimamo nju u obzir jer ima drugu valutu, ni mi još nemamo euro. Dakle Britanija je na 40 posto. Njemačka u prosjeku ima između 7 i 10 posto, dakle relativno slično kao u Hrvatskoj. Ne radi s e o nikakvom uvaljivanju, radi se o niskoj kamatnoj stopi kakvu ima Francuska, Italija. Naši građani su u tom smislu bili povlašteni.
Sada kada se to na neki način ukida, odnosno smanjuju na 1500, banke nude opet visoke kamate da se zatvore prešutna prekoračenja, 7.8 % ili više, zašto i ne bi bile puno niže kamate za stambene kredite, evo do dva, tri posto?
Zato što je stambeni osiguran, ovo su neosigurani krediti. Ali krenimo redom.
Pa dobro, ali gotovinski krediti su 5%, nisu 8%…
Ajmo krenuti redom. U ovom trenutku nijedna banka se nije počela prilagođavati. Prilagođavat će se kroz vrijeme. Vidjet ćemo kad koja, ali mislim da će to biti vrlo komplementarni postoci. I očekujemo da će rok povratka kredita u nekih 12 rata biti. Dakle građani će svi imati mogućnost vratiti svoje obaveze normalno i na vrijeme. Kad do toga dođe, onda će to sasvim sigurno biti ili 12 mjeseci s mjesečnim otplatama i ugodna kamatna stopa.
Ugodna misleći do 8?
Pa mjesečno do 8.11 maksimalno efektivna kamatna stopa, prema tome neće više od toga.
Čuli smo da iz Udruge potrošača razmatraju kolektivne tužbe zbog ove cijele situacije…?
Danas je popularno u RH raditi kolektivnu tužbu, pogotovo ako misle da mogu ostvariti nešto na tome, ali mi imamo sve papire koji govore da su sve banke radile s hrvatskim propisima. Tako da mislim da je vjerojatnost da netko dobije takav kolektivni spor ravna nuli.
IZVOR: Index.hr
