Plenkovićeva vlada je saboru poslala novi prijedlog ovogodišnjeg proračuna, kojim se prihodi povećaju za 758 milijuna kuna, piše Index.hr
Zvuči kao dobra vijest, dokaz sposobnosti HDZ-ove vlade i uspješnog vođenja države za vrijeme visoke inflacije i energetske krize. Prava istina je ustvari daleko od toga i to se može lako shvatiti ako se pogleda što je točno raslo, zašto i koliko. Ustvari je sve predstava za lakovjerne budale, a građani i poduzeća financiraju nesposobne državne institucije.
Zbog rasta cijena se proračun odlično puni
Prava istina je da su građani i poduzeća uplatili daleko više novca u državni proračun, a državne institucije nisu uspjele iskoristiti sredstva koja im je na raspolaganje dala EU.
Prihodi od PDV-a, koji plaćaju građani, narasli su za 2.1 milijardu kuna. Prihodi od poreza na dobit, koji plaćaju poduzeća, narasli su za 2 milijarde kuna. Ukupno su prihodi proračuna, ako se zanemari stavka “prihodi od pomoći” koja se primarno odnosi na fondove EU, narasli za 4.4 milijarde kuna.
Govorimo o neplaniranim prihodima, ostvarenima zbog posebno dobrih ekonomskih rezultata i rasta inflacije. Rast cijena i inače pogoduje državi jer povećava prihode od PDV-a i ostalih poreza koji se naplaćuju prema postotku od cijene. Dobri izvozni rezultati i turistička sezona, za što su odgovorni poduzetnici, a ne država, doveli su do neplaniranog rasta poreza na dobit.
Nesposobni HDZ-ov kadar je skoro poništio sve što su građani i poduzetnici dodatno uplatili državi
Hrvatska je ostala bez 5.3 milijarde kuna iz fondova EU, između ostalog Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije, isključivo zbog nesposobnosti državnih institucija da provode projekte. Zbog toga će se smanjiti brojni rashodi, jedan od kojih je za sanaciju štete od potresa u iznosu 649.5 milijuna kuna.
Građanima padaju realne plaće zbog rasta cijena, a zbog toga i plaćaju više PDV-a nego što je planirano u svibnju. Inflacija državi služi samo kao dodatan porez: što više rastu cijene to su porezi na potrošnju (kao PDV) veći i pojavljuju se “neplanirani prihodi proračuna”. Te prihode su uplatili građani kroz pad realnih plaća i smanjivanje standarda.
Poduzetnici zbog dobre turističke sezone i rasta izvoza imaju bolje poslovne rezultate nego što je očekivano. I zbog efekta inflacije im je dobit nominalno veća, jer im rastom cijena rastu prihodi čak i kada je marža postotno ista, a to im povećava dobit. Oni su iz te povećane dobiti državi uplatili dodatne 2 milijarde kuna poreza na dobit, što nije planirano u svibnju.
Dok građani i poduzeća pune državni proračun, nesposobnost državnih institucija ga smanjuje. Da su oni koji rade na planiranju i provedbi EU fondova sposobniji, rast prihoda proračuna bi bio pune 4.4 milijarde kuna, a ne 758 milijuna kuna.
Prihodi od pomoći, što se odnosi na fondove EU, rebalansom su smanjeni za 5.3 milijarde kuna. To znači da su se rashodi trebali smanjivati, primjerice za obnovu nakon potresa, ili bi proračun rebalansom bio u minusu, unatoč tome što su građani i poduzeća uplatili 4.4 milijarde kuna više nego što je planirano.
Umjetno napuhan trošak mjera zbog rasta cijena
Plenković je 9. rujna predstavio paket mjera protiv rasta cijena, za koji je tvrdio da je vrijedan 21 milijardu kuna. Ali to je bila laž jer je direktni trošak državnog proračuna bio 1 milijardu kuna. Ostale mjere su se svodile na to da ih financira netko drugi ili je samo država obećala da će manje uzimati građanima i poduzećima.
Ograničenje cijena električne energije iz te mjere je sasvim trošak HEP-a. A i ta svota je prenapuhana jer je dana po tržišnoj cijeni na burzi u Budimpešti, i to kada je ona bila na vrhuncu. Od tada cijena pada. Uz to, HEP ima vlastitu proizvodnju koja je jeftinija od tržišne.
Drugi dio mjera se odnosio na porezne olakšice i smanjenje trošarina na gorivo. To nije direktni trošak proračuna, nego je država samo obećala da će manje uzimati od poreza. Kao što vidimo, porezni prihodi su svejedno rasli i to znači da je trošak za državu nikakav.
Jedini segment mjera koji se plaća iz proračuna su potpore za nezaposlene, umirovljenike, studente i poljoprivrednike. Ali i tu se umjetno prikazivao iznos “državnih mjera” jer je jedan dio bio povećanje neoporezivog primitka za studente. Opet nije direktni državni trošak, nego je država samo obećala manje oduzimati.
Energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada financirala je EU, a smanjenje PDV-a na solarne panele je opet samo još jedno obećanje da će država manje oduzimati. Krediti i jamstva HBOR-a isto nisu direktni trošak proračuna, samo procijenjena vrijednost kredita koje će Hrvatska banka za obnovu i razvoj plasirati poduzetnicima s nižom kamatnom stopom od tržišne. To ustvari već postoji, pa nije jasno zašto je uopće uključeno u paket mjera osim da se umjetno napumpa “iznos”.
Ukupno se tek manji dio mjera odnosi na direktni rashod državnog proračuna, jedna do dvije milijarde.
HDZ radi od građana budale
HDZ je tako odigrao perfidnu igru. Država direktno ima trošak od mjera, kojima se Plenković hvalio, tek milijardu do maksimalno dvije milijarde kune. Istodobno su građani zbog rasta cijena platili 2.1 milijardu kuna PDV-a više, a poduzetnici 2 milijarde poreza na dobit više.
Više pročitajte klikom na LINK
