Sudeć prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, moglo bi doći do povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj.
Na konferenciji Financijsko tržište, na kojoj se govorilo upravo o brzom oporavku gospodarstava nakon covida, Vujčić je rekao kako brz oporavak gospodarstva s jedne strane te rast inflacije s druge vode ka normalizaciji monetarne politike.
“Pri kraju razdoblje niskih kamata”
“No prvo slijedi završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa”, poručio je Vujčić te tako najavio kako je pri kraju i razdoblje niskih kamata.
“Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira Europske centralne banke mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju ‘asset purchase program’ povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada”, rekao je Vujčić.
Dodao je da to “nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu”.
Tica: Središnje banke idu ka ciljanju inflacije
Zamolili smo ekonomista prof. dr. sc. Josipa Ticu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da nam objasni zbog čega dolazi do ovakvih promjena.
“Jedan od ciljeva središnjih banaka širom svijeta, pa tako i ECB-a (Europska centralna banka) i FED-a (sustav federalnih rezervi) je ciljanje inflacije. U praksi to znači da će središnje banke poticati ekonomski rast jeftinim novcem kada je inflacija preniska, a podizati kamatne stope kada inflacija prijeđe ciljanu razinu ili joj se previše približi”, objašnjava Tica.
“Kako gospodarstvo reagira na poteze središnje banke s vremenskim pomakom koji može iznositi nekoliko kvartala pa sve do godine i više dana, središnje banke pokušavaju anticipirati buduće kretanje inflacije na temelju čitavog niza indikatora i na temelju toga donositi odluke o tome hoće li će kamatne stope biti veće ili manje”, kazao je.
Objasnio je kako se u Hrvatskoj formiraju kamatne stope.
“Kamatne stope u RH se između ostalih parametara formiraju na temelju međunarodnih uvjeta zaduživanja, konkurencije na domaćem tržištu, efikasnosti domaćih banaka i naposljetku premije rizika Hrvatske u odnosu na eurozonu. Sukladno tome, u teoriji se zbivanja s bazičnom ECB-ovom kamatnom stopom prenose na našu kamatnu stopu jedan za jedan ako je sve ostalo nepromijenjeno”, pojašnjava.
“Porast inflacije preko 2 posto u Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije i Republike Hrvatske implicira kako raste zabrinutost oko zaokreta u monetarnoj politici, brz ekonomski rast dovodi do nestašica i uskih grla, što kreira poskupljenja, a u perspektivi navedeno implicira da je era jeftinog novca pred zalazom”, dodaje.
Kad zaustaviti otkup obveznica?
“Ako se nastave trendovi rasta i inflacije, u doglednoj budućnosti će početi rasprave unutar središnjih banaka o pravom trenutku za zaustavljanje QE-a (quantitative easing – otkupa obveznica), a s početkom zaustavljanja QE-a posljedično će doći do porasta prinosa na obveznice, što je ekvivalent za rast kamatnih stopa (postoji snažna povezanost između kamatnih stopa i prinosa na obveznice)”, pojasnio je.
Zaključio je kako su trenutno rasprave u Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije oko toga treba li naglo stati u ožujku s otkupom obveznica i riskirati ugrožavanje ekonomskog oporavka kako bi se ukrotila inflacija ili nakon ožujka ponuditi neki oblik zamjenskog poticanja gospodarstva kako bi se gašenje pandemijskog QE-a što mekše amortiziralo u utjecaju na gospodarstvo.
Vizek: Odgovarat će štedišama, neće odgovarati dužnicima
Kontaktirali smo i ravnateljicu Ekonomskog instituta dr. sc. Marušku Vizek, koju smo pitali kome će porast kamatne stope odgovarati.
“Porast kamatne stope prvenstveno odgovara onim sektorima ili državama koje raspolažu s viškom štednje, odnosno onima koji su neto vjerovnici”, dodaje.
“Porast kamatnih stopa ne odgovara onim sektorima ili državama koji su neto dužnici, koji pritom nemaju fiksiranu vrijednost ugovorene kamatne stope, kao i onima koji drže svoju štednju u imovini čija se vrijednost u pravilu smanjuje kada se kamatne stope povećavaju (kao što su na primjer nekretnine)”, riječi su Vizek.
“Nije izvjesno očekivati nagli rast kamatnih stopa”
Pitamo je kako će se s tim nositi kreditno zaduženi. Radi li se o nečemu što može ugroziti egzistenciju ljudi?
“To najviše ovisi o dinamici povećanja kamatnih stopa. Ako je ono naglo, može ugroziti egzistenciju zaduženih, no s obzirom na globalnu situaciju i lomljivi oporavak svjetskog gospodarstva, mislim da nije izvjesno očekivati nagli rast kamatnih stopa”, poručila je.
“Povećanje kamatnih stopa smanjuje održivost javnog duga”
Koliki udar, pak, država i poduzeća mogu očekivati?
“Povećanje kamatnih stopa smanjuje održivost javnog duga kod visokozaduženih zemalja i poduzeća jer povećava troškove financiranja tog duga. Što se kamatne stope brže povećavaju, to se održivost javnog duga i javnih financija visokozaduženih zemalja brže urušava”, zaključila je Vizek – piše Index.hr
