U Hrvatskoj se dobrobiti zdrave unutarnje klime mogu mjeriti i novcem.
Nepovoljni uvjeti stanovanja u zastarjeloj i energetski neučinkovitoj zgradi prekomjerno utječu na zdravlje i financije stanara te postaju problem svih građana. Nezdrave zgrade ostavljaju ogromne ekološke otiske, trošak su za cijelu zajednicu zbog nepotrebnog rasipanja energije, povećavaju trošak zdravstvene skrbi te smanjuju produktivnost ljudi.
Obnovom starih zgrada, u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije, možemo poboljšati zdravlje i udobnost stanovnika, štoviše, smanjiti utrošak energije i negativni utjecaj na okoliš. Proces obnove, također, može otvoriti radna mjesta i potaknuti lokalna gospodarstva. To je situacija u kojoj svi dobivaju, kako pojedinci tako i društvo. Ukratko, obnova zastarjelih domova može pomoći u stvaranju zdravijeg i sretnijeg okruženja, dok Europljanima dugoročno štedi novac.
Prema Barometru zdravog doma za 2022. koji je objavio VELUX, 1 od 3 Europljana živi u nezdravim domovima (što uključuje nedostatak dnevnog svjetla, hladnoću, buku, vlagu i plijesan). Koliko god je stanje zabrinjavajuće za ljude koji su izravno pogođeni ovom situacijom, stare zgrade i stanovi imaju negativne posljedice za cijelo društvo. Riječ je o povećanim izdacima za zdravstvenu zaštitu i smanjenju produktivnosti ljudi koji žive i rade u nezdravim zgradama, a sve to negativno utječe na gospodarstvo, ali i na okoliš. Unatoč povećanju ulaganja u energetsku učinkovitost i nižem energetskom intenzitetu, potrošnja energije i emisije CO2 plinova u građevinskom sektoru dostigla je najvišu (predpandemijsku) razinu svih vremena, što pokazuje i novo izvješće UN-a.
Ulaganje u obnovu ima jasne ekonomske koristi
U Hrvatskoj se dobrobiti zdrave unutarnje klime mogu mjeriti i novcem. Točnije, do 2050. Hrvatska bi mogla uštedjeti 226 milijuna eura na troškovima zdravstvene zaštite, 95 milijuna eura na zdravlju i produktivnosti svojih građana, 541 milijun eura na školama i 295 milijuna eura na uredima zahvaljujući povećanoj produktivnosti u bolje prozračenim zgradama s više prirodnog svjetla. To ukupno iznosi 1 476 000 eura. Uzimajući u obzir sve zemlje članice Europske unije ukupna brojka za sve Europljane iznosi 608 milijardi eura ušteđenih do 2050. godine.
Osim ekonomskih prednosti ušteda u zdravstvenoj zaštiti i poboljšanja produktivnosti, postoje golemi ekonomski dobici u poboljšanim uvjetima stanovanja. Na primjer, pokazalo se da smanjenje izloženosti vlazi i plijesni te nadoknada nedostatka dnevnog svjetla u stambenim zgradama rezultira dobrobitima za koje se smatra da su u zemljama EU-a ekvivalentne gotovo 100 milijardi eura godišnje. To je ekvivalent ukupnoj financijskoj potpori EU-a za rizik od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE) za 19 država članica u 2021. u borbi protiv negativnih gospodarskih i društvenih posljedica uslijed izbijanja COVID-19 na njihovim teritorijima.
Studija također pokazuje da se ekonomske koristi obnove u Hrvatskoj mogu mjeriti i u kontekstu poslovnih zgrada: povećanje brzine ventilacije u uredima za 1 l/s ima neto sadašnju vrijednost uštede od 42 milijuna eura, što može iznositi 295 milijun eura u slučaju da je brzina ventilacije značajno povećana (7 l/s). Prednosti odgovarajućih uvjeta stanovanja također mogu utjecati na mlade: ekonomski učinci povećanja brzine ventilacije po osobi u školama mogu rasti do 540 milijuna eura u slučaju da brzina ventilacije prelazi 3 l/s.
“Zdrave zgrade mogu donijeti promjenu koju Europa treba: one utječu na višestruka područja, kao što su ušteda energije, zaštita klime, poboljšano zdravlje i produktivnost te veće blagostanje” – rekao je Tomislav Fabek, arhitekt tvrtke VELUX Hrvatska. “ Zdravije zgrade nisu samo u interesu stanara, već bismo svi mogli imati koristi od učinka koji zdrave zgrade imaju na nacionalno i globalno gospodarstvo. Obnova postojećih i gradnja novih zgrada višestruko su korisne za stanovnike i gospodarstvo. Osim atributa zdravog doma, ureda ili škole, i obnova i novogradnja stvaraju radna mjesta i potiču lokalna poduzeća, čime doprinose dobrobiti pojedinaca i cijelog društva”, zaključio je Fabek, prenosi Poslovni dnevnik.
