COVID-potvrde su “glupost” i “maltretiranje ljudi”, zaključio je autoritativno, prošlog tjedna, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. To mu, naravno, nije bio prvi put, ali ovaj put je bio potaknut viješću da će se u Hrvatskoj proširiti korištenje obaveznih covid-potvrda nakon 1. studenog, što su iz vlade i stožera brzo demantirali, piše Index.hr
No je li Milanović u pravu? Jesu li covid-potvrde besmisleno maltretiranje ljudi? Odgovor na to pitanje najbolje je potražiti u njihovim rezultatima.
Covid-potvrde su, podsjetimo, potvrde, bilo u obliku EU digitalnog covid-certifikata (EUDCC) ili neke druge nacionalne varijante ovog dokumenta, koje dokazuju da se osoba cijepila, stekla prirodni imunitet na covid-19 prebolijevanjem (u posljednjih 180 dana) ili da ima aktualni negativni test na koronavirus (ne stariji od 72 sata za PCR test odnosno 48 sati za antigenski). Iako su na početku bile propagirane kao sredstvo za povratak na “staro normalno” za cijepljene i one koji su preboljeli covid-19, sad je jasno da im je primarna svrha privoljeti na cijepljenje one koji to još nisu napravili.
S jedne strane imamo Portugal i Dansku, s druge Bugarsku i Rumunjsku
“Nisam se htio cijepiti jer sam se bojao. Dosad nisam vjerovao u covid-19. Mislio sam da je kao gripa. Ali sad sam bolestan i u bolnici. Sad želim cjepivo”, objasnio je 55-godišnji Rumunj Adrian Pica za Associated Press dok je primao kisik na prepunom odjelu intenzivne skrbi u bolnici u Bukureštu. Ne znamo je li se u međuvremenu oporavio ili je podlegao bolesti, ali znamo da je njegov stav itekako zastupljen među ljudima koji se ne žele cijepiti, ne samo u Rumunjskoj.
Također znamo da Rumunjska i Bugarska, dvije zemlje s najgorom stopom procijepljenosti u Europskoj uniji, imaju trenutno najgore brojke dnevno umrlih od koronavirusa. U Rumunjskoj, koja je samo 19. listopada zabilježila 574 smrti (u populaciji od manje od 20 milijuna ljudi), dosad je manje od 31% ukupne populacije cijepljeno s dvije doze, a u Bugarskoj manje od 21%.
Bugarske vlasti su sad uvele obavezne covid-potvrde za posjete teretanama, muzejima, kafićima i drugim javnim mjestima kako bi zaustavile širenje virusa, ali to je, očito, prekasno, barem na kratki rok.
Obje zemlje trenutno stoje daleko gore i od Bosne i Hercegovine, inače druge na svijetu (prvi je Peru) i prve u Europi po ukupnom broju smrti na milijun stanovnika od početka pandemije (3479, po stranici Worldometers). A BiH je još slabije procijepljena – manje od 16% svih stanovnika je potpuno cijepljeno, prema posljednjim dostupnim podacima od kraja rujna. Nije ni čudno kad se, prema anketi agencije Valicon iz rujna, čak 37% Bosanaca ne želi cijepiti, pri čemu gotovo polovica njih kao razlog navodi to što strahuju od posljedica cjepiva, odnosno eventualnih nuspojava. I u Ukrajini je procijepljeno samo 16% populacije.
Portugal procijepio više od 86% stanovništva, nema više koga cijepiti
S druge strane ljestvice procijepljenosti imamo Portugal, koji je 1. listopada ukinuo gotovo sve epidemiološke restrikcije nakon što je ispunio cilj koji si je vlada postavila. U Portugalu je procijepljenost ukupne populacije dosegla nevjerojatnih 86.8%, što je najviša razina ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu.
“Zapravo smo ostali bez odraslih osoba koje možemo cijepiti”, rekla je za Washington Post krajem rujna Lurdes Costa e Silva, glavna medicinska sestra u centru za cjepivo u Lisabonu, koji je već bio napola zatvoren. Portugal se sad prebacio na cijepljenje starijih i imunokompromitiranih trećom dozom, piše Index.hr
