Hrvatska je zasvijetlila na karti srednje i istočne Europe po povlačenju venture capital ulaganja.
Prošlu godinu pamtit ćemo po padu venture capital ulaganja i startup valuacijama. Globalni trendovi nisu zaobišli niti Lijepu našu, pa je tako došlo do velikog pada ulaganja u domaće startupove u posljednjem kvartalu prošle godine. Prema Startup Reportu Jutarnjeg lista u čijem istraživačkom timu i sama sudjelujem, u posljednjem kvartalu prošle godine venture capital ulaganja iznosila su 27,5 milijuna dolara, što je najniža kvartalna razina u posljednje dvije godine.
Brojni startupi okrenuli su se poslovnim anđelima kao izvoru financiranja, a svi koji to mogu odgodili su prikupljanje kapitala i povećali “runway”, odnosno razdoblje u kojima mogu preživjeti bez prikupljanja kapitala. Da bih to postigli, kristalno je jasan fokus na temelje poslovanja (prihode, profitabilnosti i novčani tijek).
Niža vrednovanja
Pad venture capital aktivnosti nije toliko uzrokovana padom raspoloživog kapitala, koliko padom valuacija. U rekordnim godinama venture capital aktivnosti, ponajviše 2021., ali i prvoj polovici 2022., vidjeli smo nekoliko značajnih ulaganja koje su realizirani po multiplama od 100x prihoda. Takve “napuhane” valuacije ne drže vodu u temeljima financijskog vrednovanja. Svi sudionici venture capital tržišta pokušat će što duže mogu izbjegavati “downrounds”, odnosno sljedeće runde financiranja u kojemu će startup ili scaleup biti vrednovani niže od prethodnih rundi.
Negativnom slijedu događanja u venture capital tržištu pridodalo je i urušavanje Silicon Valley Bank (SVB), koja je trebala biti spašena od američkih regulatora i budućeg vlasnika (npr. HBSC u Velikoj Britaniji). Jedinstveni poslovni model ostavio je prostora za veći razvoj venture debta, a posebice stoga što kreditiranje nema direktne poveznice na vrednovanja koja su u tržišnoj nemilosti pada valuacija.
No, za hrvatske startupove ipak nema zime. Kao prvo, naša mala Hrvatska zasvijetlila je na karti regije srednje i istočne Europe kao druga najuspješnija, odmah iza Estonije po privlačenju venture capitala u prošloj godini. Iako je zadnji kvartal prošle godine donio usporavanje, venture capital ulaganja iznosila su 985 milijuna dolara u prošloj godini. A u onoj rekordnoj 2021. premašila su 1,2 milijarde dolara. Dakle, ukupno u posljednje dvije godine u hrvatske startupove i scelupove uloženo je više od dvije milijarde eura.
Tko je najviše pogođen?
Drugo, ova globalna venture capital kriza najviše pogađa tkz. “late-stage venture”, odnosno financiranja kompanije u pred-IPO fazi. Financiranja poduzeća u ranim fazama razvoja (pre-seed, seed i startup) značajno manje su osjetili ova tržišna previranja. Brojčano, najviše je investicija upravo u ovoj fazi razvoja. Uz postojeća tri ventuure capital fonda koji djeluju u Hrvatskoj (Fil Rouge Capital, Feelsgoood Capital i South Central Ventures), u ovoj godini očekujemo pokretanje novih fondova (Aymo Ventures, SQ Capital, Meta Change Ventures, Sillicon Gardens). Dodatno, jedan ili dva nova venture capital fond pokrenut će se iz CVCi II u kojem će se koristiti dio strukturnih fondova Europske unije, uz barem dva dodatna growth capital fonda iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Treće, Hrvatska je u ovom trenutku u izuzetno povoljnom položaju iskoristiti i sredstva sadašnjih i bivših osnivača uspješnih startupa, koji svojim znanjem i iskustvom djeluju kao pokretačka snaga novih startup inicijativa. Mate Rimac, Damir Sabol, Luke Abrus, Viktora Marhonić, samo su neka od imena hrvatska scene poslovnih anđela koji su i sami uspješni osnivači scaleupova, prenosi Poslovni dnevnik.
