Vlada predstavlja detalje novog kruga porezne reforme, koja će stupiti na snagu s prvim danom iduće godine.
Ključne promjene bit će ukidanje prireza i veća autonomija lokalnih vlasti u određivanju poreznih opterećenja. Oni s najnižim plaćama trebali bi profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru rekao je kako novi porezni paket ima za cilj povećati plaće našim građanima.
– Riječ je o devet zakona, istaknuo je.
Do sada smo u sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su išle za poreznim rasterećenjem kako građana tako i gospodarstva. Prihod jedinica lokalnih samouprava narastao je za milijardu eura od 2017.-2022., istaknuo je premijer.
Naglasio je kako se u porezne izmjene ide iz nekoliko ciljeva.
– Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, osobito one najniže. To je smisao ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć kućanstava, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rast i treće, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova, rekao je.
Kakav nam je makroekonomski okvir?
Godine 2019. prije COVID-a rast 3,4 posto, proračunski suficit 0.2 posto, inflacija 0.8 posto udio javnog duga u BDP-u 71 posto, a onda nastupa COVID kriza, rekao je.
– Naše projekcije za 2024. godina su da je to idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine, rekao je Plenković pohvalivši se dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.
Istaknuo je kako mnogi akteri na tržištu nisu pratili politiku Vlade.
– Vlada i država odrekli su se određenog prihoda od poreza na dodanu vrijednost, a cijene se nisu smanjile. Netko je od toga što smo smanjili stopu PDV-a podigao svoju zaradu, dobit, maržu. Alternativna mogućnost povećanja realne kupovne moći građana je umjesto smanjivanja stope PDV-a snižavanje poreznog opterećenje dohotka.
– Ova reforma pomoći će da obuhvatimo one ljudi koji su nažalost bili van dosega ranijih krugova poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju, istaknuo je.
Otklonio je teze oporbe da su oni središnja Vlada koja ima nešto protiv gradova, općina, županija i da nešto, ne daj Bože, otima i oduzima.
– Ni jedna vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, istaknuo je Plenković.
Kako se povećavaju plaće?
– Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima Europske komisije, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad, tu si i doprinosi, pokazuje da smo među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a. Suprotno od teze velika su davanja na rad. I sada dolazimo do poreza na dohodak i na koji način ćemo omogućiti da se mogućim odlukama omogući da predstavnička tijela u gradovima i općinama svojim odlukama vidi mogu li dati doprinos povećanju plaća, rekao je Plenković i riječ dao ministru financija Marku Primorcu.
Ministar Primorac rekao je da se osnovni osobni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.
Također, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak 47.780 eura na 50.400 eura.
Premijer Plenković rekao je kako je važno objasniti da općine ako žele donose odluku da uvedu prirez.
– Nemaju svi prirez. To je već delegirano u nadležnost općina. On može biti od 0-10 posto, gradovi sa manje od 30.000 stanovnika od 0-12, gradovi sa više od 30.000 stanovnika od 0-15, grad Zagreb od 0-18 posto, rekao je.
U novom prijedlogu mi omogućujemo da jedinica lokalne samouprave, općina, koja ima 10 posto prireza na porez na dohodaka od 20 može imat maksimalnu stopu novog poreza na dohodak od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranja i mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koje imaju danas. Ukoliko procijene da ne mora biti kao do sada onda svojim odlukama, koje moraju doći do kraja godine, mogu odlučiti da ono što je bilo 22 da bude 21 ili 20 i tako omoguće da ljudima realno naraste plaća. Ništa im se ne oduzima, istaknuo je Plenković.
– Moramo otkloniti čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave, dodao je.
– Povećanje osobnog osnovnog odbitka i rasterećenje poreza na dohodak onim s najmanjim plaćama ne pomaže ni na koji način, jedini instrument koji je na raspolaganju je smanjenje dopinosa za mirovinsko osiguranje. Mi nismo odlučili smanjiti stopu doprinosa, koja i dalje za prvi stup ostaje 15 posto. Smanjenje stope doprinosa u 1 stupu značilo bi ponovno da oni koji imaju najveća primanja imaju najveću korist. Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima.
– Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksnu olakšicu, izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje do osnovice. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, objasnio je ministar Primorac, prenosi HRT.
