Nakon što je Europska komisija prošli tjedan donijela set mjera koje članice mogu primijeniti kako bi građanima olakšale naglo poskupljenje cijene energenata, mnoge zemlje EU već su se odlučile za neke od njih te već preusmjerile novac iz svojih budžeta kako bi ih implementirale.
Primjerice, Francuska je najavila da će svim građanima koji imaju prihode do 2000 eura mjesečno i koji već ostvaruju pravo na jednokratni vaučer od 150 eura isplatiti dodatni vaučer od 100 eura koji bi im trebao olakšati prilično velik rast troškova režija.
Česi su najavili da će privremeno obustaviti naplatu PDV-a na električnu energiju i plin.
Hrvatska je u međuvremenu dekretom ograničila cijene goriva, no nas je zanimalo namjerava li Ministarstvo gospodarstva uvoditi neke od predloženih mjera Komisije za borbu protiv rasta cijena energenata, koji će itekako utjecati na poskupljenje režijskih troškova gotovo svih građana.
Kako su nam pojasnili iz institucije kojoj je na čelu Tomislav Ćorić, Hrvatska planira uvođenje mjera s ciljem olakšavanja trenutne situacije, a one će se prije svega odnositi na mjere iz segmenta nadzora cijena ili računa te odgode plaćanja.
“Riječ je o aktivnostima koje može pokrenuti isključivo regulatorna agencija. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom razmotriti na koji je način te mjere moguće primijeniti u Hrvatskoj.
Tu je i pitanje potencijalnih vaučera, koji se mogu financirati iz socijalne naknade u sklopu socijalne politike”, stoji u odgovoru iz Ministarstva gospodarstva, iz kojeg upozoravaju da je uvođenje navedenih mjera moguće u slučaju da dođe do pogoršanja situacije s cijenama.
Kako je Komisija u svojim mjerama napisala da se one mogu primijeniti na građane, ali i na poslovne subjekte, zanimalo nas je hoće li država pokušati olakšati situaciju zagrebačkim poslovnim subjektima, koji će zbog činjenice da zagrebačka Plinara nije osigurala dovoljne količine plina po nižim cijenama, od 1. studenog plin plaćati po znatno višim cijenama, no čini se da ovdje ipak nema jasnog plana.
“Po pitanju poskupljenja plina za tvrtke na području Zagreba, Ministarstvo prati situaciju te će prema potrebi osigurati potrebne mjere da se ublaži pritisak na konkurentnost gospodarstva, vodeći pritom računa da se ne naruši tržišno natjecanje”, kratko su poručili i dodali da u Hrvatskoj postoji institut zajamčene opskrbe plinom u slučaju da opskrbljivač iz nekog razloga prestane obavljati svoju djelatnost, što je element sigurnosti opskrbe, dok je sve ostalo “u domeni tržišta”.
Na pitanje hoće li istražiti je li na području nabave energije bilo kakvih nepoštenih tržišnih praksi, kako u svojim mjerama predlaže i Europska komisija, iz Ministarstva odgovaraju da je to u domeni HERA-e, odnosno Državnog inspektorata kad su u pitanju povrede zakona.
Nažalost, od Ministarstva nismo dobili informacije o detaljima ovih mjera, primjerice na koliko se dugo planiraju eventualne odgode plaćanja, kao i u kolikim bi se iznosima izdavali vaučeri, ali treba podsjetiti da dio građana i sada prima vaučere kojima financiraju račune za struju.
Naime, ta je mogućnost u Zakon uvedena 2015., kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a kada je odlučeno da će 60 do 70 tisuća kućanstava primati mjesečne vaučere za struju u iznosu od 200 kuna. Pravo na vaučer tada su po Zakonu ostvarili primatelji zajamčene minimalne naknade ili osobne invalidnine, i to na temelju sporazuma potpisanog između Vlade, HEP-a i GEN-I-ja Zagreb. Vaučeri su tada najavljeni kao trajno rješenje, a građani ih dobivaju na temelju rješenja o pravu na naknadu, i to preko centara za socijalnu skrb, prenosi Jutarnji list.
