Na 8. sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 27. rujna raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2020. godini te poslovnim izazovima u 2021.
Gospodarsko vijeće donijelo je zaključak kako dva mjeseca odličnog poslovanja u 2021. nisu dovoljna da se pokriju gubici i troškovi nastali u 2020. i 2021. godini. Iz iznesenih rezultata poslovanja vidljivo je da unatoč krizi snažnih razmjera nije došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu isključivo zahvaljujući mjerama Vlade. Stoga, gospodarstvenici krajnjeg juga zajednički apeliraju na Vladu RH da se nastave potpore za očuvanje radnih mjesta, za sve poslovne subjekte koji imaju polugodišnji pad prihoda veći od 60%, bez obzira na djelatnost, veličinu i broj zaposlenih, kako ne bi došlo do otpuštanja i odljeva radne snage u inozemstvo, jer nedostatak radne snage i dalje je jedan od glavnih problema gospodarstva u cjelini.
Godišnji financijski izvještaj za 2020. godinu predalo je 4.386 trgovačkih društava (1% više nego 2019.). Pozitivno su poslovala 1.938 trgovačkih društava odnosno 44% njih, a 2.448 trgovačkih društava je iskazalo negativan financijski rezultat.
Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je negativno te je ostvarilo 7,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, 433 milijuna kuna dobiti te 1,2 milijarde kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila gubitak u iznosu od 766 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 281%, dobit razdoblja je smanjena za 61%.
U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost trgovine 24%, s ostvarenim prihodom od 1,8 milijardi kuna prihoda, a zatim slijede građevinarstvo 17% s 1,3 milijarde kuna prihoda te prijevoz i skladištenje s 1,1 milijardu kuna (13%).
Unatoč ostvarenom najvećem ukupnom prihodu djelatnost trgovine je ostvarila pad u odnosu na prethodnu godinu po svim pokazateljima od ukupnih prihoda, financijskog rezultata, prosječne plaće, zaposlenosti i investicija.
Dobit razdoblja iznosila je 433 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost građevinarstvo (95 milijuna kuna), što čini 22% od ukupne dobiti. Sa 92 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 21% u ukupnoj županijskoj dobiti, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 65 milijuna kuna.
U ukupnom gubitku gospodarstva najveći udio od 51% ima djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane (gubitak 616 milijuna kuna), slijedi je djelatnost prijevoza i skladištenja s 21% ili 253 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od 7% ili 82 milijuna kuna.
U 2020. ostvaren je konsolidirani gubitak gospodarstva u iznosu od 766 milijuna kuna od čega u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane 591 milijun kuna, prijevoz i skladištenje 236 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 71 milijun kuna.
Trgovačka društva su u 2020. godini zapošljavala 20.468 djelatnika ili 12% manje nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 25% ili 5.194 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.857 te je u odnosu na kraj 2019. godine manji za 1.490 zaposlena (3%). Udio sezonski zaposlene radne snage manji je za 81%, što se vidi kad se usporedi lipanj 2019. i 2020., gdje je razlika 7.270 osiguranika manje.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2020. godini iznosila je 5.074 kuna što je pad od 11% u usporedbi s 2019. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6.811 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (3.890 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2020. iznosila je 4.971 kn. što je pad od 22% u usporedbi s 2019.
U 2020. u odnosu na 2009. godinu, koja se smatra kriznom, ukupni prihodi su manji za 17%, isto tako i rashodi za 14%, ostvarena dobit razdoblja veća je za 33%, gubitak razdoblja je veći za 25%. Konsolidirani gubitak je 2020. godine veći za 20% u odnosu na 2009. Broj zaposlenih pada za 17%, a zanimljivo da je nezaposlenost u 2020. godini manja za 20% nego u kriznoj 2009. što je većim dijelom rezultat mjera koje je provela vlada RH za očuvanje radnih mjesta. Iz ovoga se može zaključiti kako su u ovoj krizi ipak zrelo vođene poluge ekonomske politike, s osnovnim zadatkom očuvanja radnih mjesta, za razliku od prethodne krize kad se kontrakcijskim mjerama ekonomske politike djelovalo na smanjenje potrošnje, naše glavne sastavnice BDP-a.
