Zadnjih godina glavna tema na političkoj, medijskoj i uopće društvenoj sceni je pandemija. Zaštita okoliša, ne samo za vrijeme krize već i inače, čini se kao ‘zadnja rupa na svirali’. Bojimo se svega, a ono što nas objektivno najviše ugrožava kao vrstu kao da svjesno ignoriramo jer će se nakim čudom rješiti samo od sebe. Ali neće! To potvrđuje struka. Prognoze znanstvenika u pogledu stanja globalnog, pa tako i nacionalnih i lokalnih eko sustava, su više nego zabrinjavajuće. Dovoljno govori na znanstvenim rezultatima utemeljena prognoza da ćemo ribe imati dovoljno za prehranu tek do 2048. godine. Što nakon toga?
U emisiji ‘Sve u 16’ gostovala je profesorica s Odjela za primjenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ujedno prorektorica za međunarodnu suradnju i znanost, Marijana Pećarević.
– Sredozemno more je najzagađenije more na svijetu, pa tako jasno i naš Jadran kao njegov dio. To je logično s obzirom da je riječ o moru koje je čovjek prvo počeo koristiti, tri kontinenta imaju izlaz na njega, klima je ugodna pa je gusta naseljenost, veliki promet… U Sredozemlju se formira veliki otok smeća što predstavlja veliki problem naravno. Svi smo svjesni zagađenja naročito kad jugo izbaci na obalu iz mora svega, međutim treba nam biti jasno da je to što vidimo tek manji dio, jer je oko 80 posto smeća na morskom dnu. Sve veći problem je ono što ne vidimo – mikroplastika koja ulazi u hranidbene mreže na čijem smo vrhu mi ljudi, prema tome istu konzumiramo. – rekla je prof. Pećarević, dodajući kako veliki problem predstavljaju nove vrste koje su ušle u Jadran, a koje ugrožavaju postojeće.
– Najvjerojatnije u brodskim balastnim tankovima je u Luku Ploče donesen plavi rak koji se proširio sve do Molunta. Riječ je o vrlo agresivnom predatoru koji jede sve živo i tu kod nas nema prirodnih neprijatelja. Ono što bi moglo pomoći istrijebiti ga je činjenica da ima vrlo ukusno meso. Uvrstiti ga u gastro punudu čini se kao najbolja mjera protiv njegovog širenja, odnosno prevencije štete koju čini u našem moru. – zaključila je prorektorica.
Cijeli razgovor pogledajte u videu od 8. minute.
