U organizaciji Dubrovačkih knjižnica i u sklopu Dana japanske kulture, sinoć je otvorena izložba splitskog umjetnika Mihovila Rismonda pod naslovom ”Haiku slika pjesma”. Priopćenje Dubrovačkih knjižnica prenosimo u cijelosti:
U prizemlju Narodne knjižnice Grad posjetitelji su imali priliku razgledati 12 haiku slika – triptiha autora, vizualnih interpretacija klasičnih haiku pjesama majstora stiha poput Bashoa i Busona te drugih.
– U ovakvim vremenima svaka umjetnost nam pomaže kao neki melem ili lijek, a pogotovo umjetnost koja otkriva ono jednostavno, lijepo i obično i to pretvara u pravi umjetnički doživljaj. To prepoznavanje običnoga i njegov utjecaj na razinu estetskog događaja, nije samo važno zbog haikua, nego i zbog nas ovdje. Usudit ću se privatizirati ovu situaciju i reći ću zašto je tako iz mog osobnog iskustva. Naime, gospar Rismondo i ja se nismo poznavali, nego smo se upoznali kroz suradnju na ovom projektu Dubrovačkih knjižnica i ona me natjerala da se educiram i otvorim. Otvaranje prema tom nečemu što je u našoj okolini je važna karakteristika umjetnosti i nešto čega u našem vremenu nedostaje. Mi u ovoj poplavi riječi, informacija i komunikacije koje su nam nadohvat ruke, zapravo jedni druge malo gledamo, slušamo i učimo. Nažalost, mislim da malo učimo i iz prirode. Ovdje izloženi triptisi, a i životni put Mihovila Rismonda koji se otvorio učenju i gledanju nečega što dolazi s Dalekog istoka može nam biti svima inspirativno. Upravo zato u deplijanu izložbe naslovio sam svoj tekst “Čista skromnost haiku poezije u sliku stavljena”. Ovi triptisi slijede strukturu haikua, ali ovo nisu prepjevi slika, nego su naslikani dojmovi. Mislim da je poticajno da Knjižnice u godini koja je proglašena “Godinom čitanja” imaju i ovakve likovne programe pa tako i ovaj koji povezuje sliku i riječ – poručio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen koji potpisuje i katalog izložbe.
Jednostavno komponirane slike Mihovila Rismonda na kojima dominiraju čiste linije i čiste boje, zapisao je Viđen, posložene su u tri kadra koji zajedno daju cjelovitu misao. Tri “filmska” kadra ovih triptiha, podsjećajući istodobno i na kanonska tri haiku stiha, sugeriraju protok vremena, narativnost nekoga događaja i dojma prividno skrivenu pod kratkoćom stihova. To je autorovo viđenje pojedinih haiku pjesama ili možda okolnosti u kojima ih je pjesnik zamislio, odnosno, prema njegovim vlastitim riječima, to su izmaštani, reportažni prikazi pjesnikova doživljaja, iznio je.
Akademik Luko Paljetak dodao je ako se pitamo što je to haiku, poučen svim onim što smo o tome mogli saznati iz literature, ali i iz njegovog vlastitog iskustva pisanja haiku pjesama, važno je reći da je to prije svega osjećajnost.
