Turistička zajednica Općine Lastovo poziva na drugo izdanje Malog festivala povijesti koji će se održati u Kneževu dvoru u Lastovu od 18. do 20. travnja. Izlaganjima Vesne Miović i Relje Seferovića sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku te Vedrana Stojanovića iz Centra za humanistiku u Budimpešti kontekstualizirat će se fragmenti osebujne lastovske povijesti, redom iz perspektive stranaca i otočkih prolaznika.
Orijentalistkinja Vesna Milović, čiji se znanstveni rad temelji na istraživanju arhivskih izvora Državnog arhiva u Dubrovniku, prvi dan Festivala otvara temom obrane od kuge u Dubrovačkoj Republici na primjeru Lastova, a na osnovu analize četiristotinjak pisama koja su lastovski kneževi slali dubrovačkim vlastima u 17. i 18. stoljeću. Osim načina na koji se otok branio od kuge, arhivski spisi pokazuju i kako su Lastovci sudjelovali u izgradnji Lazareta u Dubrovniku.
Slijedi izlaganje „Lastovo očima stranaca. Hodočasnici, putopisci i kartografi do kraja 17. stoljeća“ Vedrana Stojanovića koji je probrao manje poznate zapise o Lastovu čiji je zajednički nazivnik sličan suvremenoj percepciji pučinskog otoka: dalek i nepristupačan, izvan uhodanih trgovačkih i putničkih putova. Izrazito zanimljivo bit će njegovo predstavljanje rijetko viđenih izolara, portulana i geografskih karata na kojima je prikazano Lastovo.
Festival zaključuje Relja Seferović temom o posjetima dubrovačkih nadbiskupa otoku od potresa 1667. godine do pada Dubrovačke Republike. Pastoralni pohodi nakon Velike trešnje uključivali su i udaljeni otok, prepoznajući njegovu važnost kao granice Republike, ali i metropolije. Iz zapisa sačuvanih u Arhivu dubrovačke nadbiskupije iščitavaju se kroz duhovnu prizmu i sasvim svjetovna pitanja, pa ćemo tako iz njih saznati, uz zapažanja o stanju crkava, i o broju stanovnika i otočnom gospodarstvu, a i o specifičnoj ulozi Lastova u cjelokupnom životu Republike.
Tri dana festivala obogatit će i glazbeni program, nastupi dua Kamber-Škobelj i lokalne klape Fumari, te gastronomska i eno ponuda. Najstariji dio Kneževa dvora i ovom će prilikom biti fantastična scenografija povijesnim temama, a prilika je da se, do obnove čitavog kompleksa, uživa i u njegovim terasama i vrtovima.
Ovakav je program značajan za zajednicu u kojoj se dijelovi Statuta iz 1310. godine ponekad citiraju u kolokvijalnim razgovorima uz kavu, iz razloga što se interpretirani mogu primijeniti i u današnje vrijeme. Stoga je izuzetna čast najaviti da Općina Lastovo s Književnim krugom Split priprema njegovo reizdanje, nakon što je ono prethodno odavno rasprodano i rijetka ga je sreća naći i po antikvarijatima. Posjetiteljima otoka ovakva su visokostručna predavanja način da uhvate nešto od lokalnog identiteta i specifičnosti, bolje razumiju povijesne razloge zbog kojih otok i danas funkcionira na sebi svojstven način, a i jednostavno uživaju u novim informacijama, glazbi i lastovskim delicijama.
