Iako se često može čuti od ljudi da su se odlučili za post i 40 dana neće pušiti, jesti meso ili odreći nekog poroka, sama bit posta je malo drugačija. Bitnije je posegnuti u svoju nutrinu
Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma. Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje.
Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: ‘Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti’.
Korizma (četrdesetnica) dio je godine u kojem se kršćani pripremaju proslaviti Uskrs, a to je vrijeme pokore, refleksije i posta.
Dok pokora, koja uključuje post, skromnost, suzdržavanje od svakog oblika zabave i tjelesnih ugoda, traje četrdeset dana, razdoblje korizme, zbog raznih prilagodbi, danas tehnički traje 44 dana.
Prema današnjoj praksi post je obavezan za katolike u starosti od 18 do 60 godina dva puta godišnje – na Pepelnicu i na Veliki petak, a nemrs za starije od 14. godine. To se ne odnosi na trudnice, dojilje, teške bolesnike i one koji se bave teškim fizičkim radom.
Iako se često može čuti od ljudi da su se odlučili za post i 40 dana neće pušiti, jesti meso ili odreći nekog poroka, sama bit posta je malo drugačija. Bitnije je posegnuti u svoju nutrinu, razmisliti i uvidjeti u čemu bi mogli biti bolji ljudi.
U 5. stoljeću korizma i post traju četrdeset dana, počinju šestom nedjeljom, a završavaju na Veliki četvrtak, polaganjem biskupovih ruku na grešnike, koje je na taj način vraćao nazad u crkvu. No treba napomenuti da smisao korizme definitivno nije post koji dobro dođe zbog vraćanje linije i gdje se ona svodi na pokoru u smislu da si čovjek nešto brani ili da mu se uzme, nego je njen smisao duhovno i moralno bogaćenje čovjeka.
Na Pepelnicu i na Veliki petak Crkva propisuje post i nemrs.
Post znači jesti jednom na dan do sitosti
Nemrs znači ne jesti meso
To znači da će te dane vjernici pojesti jedan bezmesni obrok do sitosti. Ostale petke u godini, katolicima se preporučuje ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
U posebnim okolnostima, na primjer zbog posebne prehrane uslijed bolesti, ljudi se ne moraju držati nemrsa, već mogu svoj post pokazati na drugačiji način. Mogu se odreći nečeg drugog ili učiniti neko dobro djelo. Na primjer, pomoći nekom bližnjem, ili se odreći sokova i gaziranih pića, piše na 24sata.hr
