Gotovo da nema prigode u kojoj premijer ne spomene na koje je sve načine Vlada pomogla građanima i gospodarstvu. Sredinom prosinca je, na primjer, gostujući na HRT-u, podsjetio da je, nakon što je zbog rata u Ukrajini krenula energetska kriza i inflacija, Vlada dala “26 milijardi kuna da bismo imali istu cijenu struje i plina u kućanstvima, da bismo plaćali benzin, dizel ili plavi dizel barem dvije kune manje nego što bi bila tržišna cijena”, piše Telegram
Na sjednici Vlade uoči Božića, kada je prezentirao novi paket pomoći vrijedan 700 milijuna kuna, koji je uključivao i jednokratnu pomoć umirovljenicima, nezaposlenima i tako dalje, isticao je da će te mjere obuhvatiti ukupno milijun ljudi i da je to na tragu Vladine politike očuvanja socijalne kohezije i davanja podrške onima kojima je to u ovoj krizi najpotrebnije.
Uvjerljiva većina nezadovoljna
Čak i na tiskovnoj konferenciji u srijedu navečer, kada je razriješio još dvoje ministara, premijer nije propustio osvrnuti se na svekoliku pomoć Vlade građanima i gospodarstvu, spomenuvši, među ostalim, tri paketa mjera u prošloj godini, “travanj, rujan i prosinac, gdje smo dali 3,6 milijardi eura potpora građanima”. Ali građani nisu zadovoljni.
Istraživanje javnog raspoloženja, koje je napravljeno za Europski parlament, pokazalo je da u Hrvatskoj 72 posto ispitanika nije zadovoljno mjerama koje je Vlada dosad provela za rješavanje problema rastućih životnih troškova, poput rasta cijena hrane i energenata. Dakle, više od 70 posto ljudi nije uopće impresionirano onime što premijer učestalo nabraja da je njegova Vlada poduzela kako bi građanima pomogla prebroditi krizu.
Glavna briga – troškovi života
To je lošiji rezultat od europskog prosjeka (64 posto), a tek malu utjehu u Banskim dvorima mogu naći u tome da hrvatski građani nisu najrazočaraniji. U sedam država članica Europske unije – tri baltičke zemlje, Slovačkoj, Bugarskoj, Grčkoj i na Cipru – nezadovoljno je još više ljudi. Jedino na Malti, u Luksemburgu i Irskoj ima više zadovoljnih nego nezadovoljnih nacionalnim mjerama.
S druge strane, u Hrvatskoj je Vladinim dosadašnjim mjerama zadovoljno 27 posto anketiranih. Nisu puno oduševljeniji niti mjerama koje je poduzela Europska unija, ali nezadovoljnih je ipak nešto manje, 62 posto.
Kao i u cijeloj EU, ljude u najvećoj mjeri brine rast troškova života. To je istaknulo 91 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok je prosjek EU još i veći, 93 posto. U nekim državama, poput Grčke, Italije, Cipra i Portugala, pitanje troškova života brine gotovo sve anketirane. Anketa Eurobarometra provedena je u Hrvatskoj tijekom listopada. Što bi tek bilo da je obuhvatila uvođenje eura, zaključuje se u objavi
